Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Drugi smo po siromaštvu u EU, a 12. po visini poreza

HDZ u izbornom programu obećao da će u drugoj godini mandata PDV ići na 24, u trećoj na 23 posto, no u smjernicama se to ne vidi
09. kolovoza 2017. u 21:12 8 komentara 2726 prikaza
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Proračun se i ove godine puni bolje od plana pa podaci za prvih šest mjeseci pokazuju da je država prvi put u novijoj povijesti potrošila manje javnog novca nego što ga je uprihodila što je, očekivano, odmah otvorilo prostor za pitanje zašto Vlada ne pokrene daljnje porezno rasterećenje. Značajniji višak u državnoj blagajni zadnji se put dogodio Borislavu Škegri kad je uvodio PDV.

Andrej Plenković 'Najmudriji stav' Plenković: Kao premijer založit ću se za odgodu poreza na nekretnine

Stršimo s PDV-om

HDZ je u izbornoj kampanji obećao da će u drugoj godini mandata smanjiti PDV na 24, a u trećoj na 23 posto, no ovo ljeto prihvaćene smjernice za iduće tri godine ne navode takvu mogućnost, a Vlada procjenjuje da će u godinama koje slijede iz godine u godinu prikupljati do dvije milijarde kuna više u odnosu na prethodnu godinu. Zadnji porezni izvještaj Europske komisije iz srpnja 2017. godine pokazuje da Hrvatska kao druga najsiromašnija članica EU zauzima dvanaesto od 28 mjesta po udjelu poreznog opterećenja u svom BDP-u. Umjesto da s godinama pada, porezna je presija u razdoblju od 2005. do 2015. godine u Hrvatskoj rasla za 1,4 posto BDP-a.

porez na nekretnine | Autor :

Istine radi, u tom je razdoblju državni ugriz rastao u ukupno 19 članica EU – najviše u Grčkoj i Portugalu te općenito zemljama koje su se našle u ozbiljnim problemima. Prosječni udio poreza i doprinosa u EU 28 iznosi 38,7 posto BDP-a. Mjereno udjelom u BDP-u, hrvatski porezi i doprinosi nešto su niži od prosječnih – 37,6 posto – no usporedive tranzicijske zemlje imaju manju poreznu presiju, a na tom planu najbolje stoji “obećana” zemlja Irska gdje se kroz poreze i socijalne doprinose prikupi četvrtina tamošnjeg BDP-a. Zbog svoje demokratske tradicije i želje da zadrži sve bitne elemente socijalne države EU tradicionalno jače oporezuje svoje građane i poduzetnike nego što to čini SAD, gdje je presija za 12 postotnih poena niža nego u EU, ili Japanu 7 posto, no među državama je velika razlika u strukturi oporezivanja. Hrvatska je, primjerice, prvak po oporezivanju potrošnje te u udjelu ekoloških poreza (više od 4 posto BDP-a prema prosječnih 2,5%), ali zato smo uz Estoniju i Slovačku na začelju po udjelu imovinskog poreza od svega pola posto BDP-a. Komisija navodi da su na početku 2017. godine samo dvije države, Grčka i Rumunjska, mijenjale osnovnu stopu PDV-a, Grčka ga je dizala s 23 na 24 posto, dok je Rumunjska smanjivala s 20 na 19 posto. Kao rezultat toga, prosječna stopa PDV-a ostala je 21,5 posto, iznad koje značajno strše četiri zemlje: Mađarska sa stopom od 27 posto te Hrvatska, Danska i Švedska koje potrošnju oporezuju s 25 posto. Na drugom su kraju Luksemburg (17%) i Malta (18%).

Zagreb Ljubica 
Gatarić I sad plaćamo poreze, ali ni komunalne naknade nisu pravedne

Kad je riječ o oporezivanju plaća, Europska komisija navodi da u prosjeku svaka druga porezna kuna u EU 28 dolazi od poreza na rad – najviše u Švedskoj, Austriji i Danskoj 55 posto – dok se Hrvatska nalazi među šest članica s najnižim pritiskom gdje se od rada prikupi nešto manje od 40 posto ukupnih poreza i doprinosa. No, blagi smo i prema kapitalu – po udjelu poreza na kapital nalazimo se na 26. mjestu.

Treba rasteretiti plaće

Svaka deveta porezna kuna slijeva se u proračune lokalnih jedinica, gotovo trećina u javne socijalne fondove, a 56 posto u središnji državni proračun. Porezna politika u nadležnosti je država članica, ali Europska komisija svake godine daje određene smjernice koje bi vlade trebale slijediti. U posljednjima je Bruxelles sugerirao vladama da bi, nađu li se u situaciji da biraju između nižeg PDV-a i manjeg poreza na plaće, izaberu rasterećenje plaća.

Stari Grad na Hvaru Tko je u pravu Ovo je 5 argumenata za i protiv poreza na nekretnine Hamed Bangoura, poduzetnik i TV voditelj: Većina Hrvata svoje je nekretnine stjecala cijeli život i to nisu bila špekulativna ulaganja Hamed Bangoura: 'Zašto mislim da je uvođenje poreza na nekretnine pogrešan potez Vlade' Davor Huić, Udruga Lipa, organizator peticije protiv poreza POREZ NA NEKRETNINE Udruga Lipa ima 124 tisuće potpisa, evo što planiraju napraviti s njima
Hrvatski rukometni savez
RUKOMETNO LUDILO
Ajmo Kauboji! Kompletan vodič za praćenje utakmica rukometne reprezentacije
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
Slasni zalogaji
Business brunch: Must have vodič za hrvatske biznismene
  • Avatar babas
    babas:

    Usporedbe sa zemljama gdje su plaće višestruko veće su neprimjerene. Vidljivo je da smo od usporedivih bivših komunističkih zemalja drugi po visini poreznih opterećenja,odmah iza Mađarske. A po životnom standardu predposljednji,samo su Bugari još iza nas.

  • Deleted user:

    početak naplate poreza na nekretnine možda će biti odgođen (ovisi o našim zastupnicima koje smo izabrali u Sabor) ali ne smijemo zaboraviti na građevinsku rentu i doprinos za građanje komunalne ingfrastrukture koji također zamjenjuju dosadašnju komunalnu naknadu, a uvode se ... prikaži još!e novim Zakonom o komunalnoj djelatnosti. Time je jasno da se broj nameta povećava. Jasno - država se nikako neće odreći tih prihoda, jer treba plaćati silne agencije, institute, ministarstva, povjerenstva, komisije, savjetnike,..i

  • marijaqwer:

    Evropska komisija daje smjernice, ali Hrvatska je neovisna i može samostalno odlučiti . Kod nas su porezi visoki zbog ogromne državne administracije - uhljeba.Posebno je visok pdv , jer se njime oprezuje i prihod od sive ekonomije i prihod od ... prikaži još!d donacija iz inozemstva , koji drugim porezima nisu obuhvaćeni.