Globalni pad populacija kralježnjaka dosegnuo je dramatičnih 73 posto u razdoblju od 1970. do 2022., pokazuju to podaci Living Planet Indexa. Riječ je o opsežnom skupu podataka koji od sedamdesetih vodi Londonsko zoološko društvo, a predstavlja bazu koja prikuplja informacije o bioraznolikosti iz cijelog svijeta te kontinuirano prati gotovo šest tisuća različitih vrsta. Priroda je pod nezapamćenim i snažnim pritiskom iz različitih smjerova, prvenstveno zbog prekomjerne upotrebe resursa, uništavanja staništa i klimatskih promjena. Ove alarmantne brojke iz najnovijeg izdanja Izvještaja o stanju planeta za 2026. predstavio je Loris Palentini, programski direktor i vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF-a Adria. Unatoč teškoj situaciji, Palentini je naglasio žele izbjeći isključivo negativan ton koji često dominira u krugovima zaštitara prirode, već je fokus na nadi koju mogu potkrijepiti znanstvene činjenice.
-Odlučili smo naglasiti ozbiljnost situacije i ne skrivati se iza brojki, ali istovremeno želimo osigurati da poruka pozitivnosti i nade bude glasna i jasna. Unatoč dramatičnom padu na globalnoj razini, oko polovice praćenih populacija pokazuje stabilan trend ili čak bilježi rast, što pruža konkretan dokaz da se negativni procesi mogu zaustaviti. Kao posebno važan primjer za našu regiju i Hrvatsku, čija je obala duboko vezana uz Jadransko more, impresivan je oporavak plavoperajne tune. Prije samo petnaestak godina ova je vrsta u Atlantiku i Pacifiku bila na rubu izumiranja, no zahvaljujući pravovremenim odlukama i suradnji danas se njena populacija snažno oporavila. Uz tunu, uspješni primjeri očuvanja uključuju tigrove, zelene morske kornjače i afričke savanske slonove, čiji oporavak budi optimizam diljem svijeta - naglasio je Palentini.
Kako bi se preokrenuo negativni trend gubitka bioraznolikosti, stručnjaci iz WWF-a predlažu primjenu koncepta takozvanih pozitivnih točaka preokreta. Taj se koncept temelji na četiri osnovna koraka znanosti o nadi, koji uključuju jasno definirani cilj, odabrani put, konkretno djelovanje te dugoročnu otpornost. Identificirana su tri ključna sustava o kojima ovisi budućnost našeg planeta, a to su energetika, hrana i poljoprivreda te financijski sustav. Analize pokazuju kako je energetski sektor već dosegnuo samoodrživu točku preokreta, ponajviše zahvaljujući snažnim tržišnim poticajima i uključivanju poslovnog sektora u tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. S druge strane, prehrambeni i poljoprivredni sustavi, baš kao i globalne financije, još se uvijek nalaze u samim počecima prijeko potrebne tranzicije. Posebno zabrinjava podatak da se gotovo 32 posto proizvedene hrane u svijetu baca, što izravno utječe na emisije stakleničkih plinova i besmisleno uništavanje prirodnih staništa. Promjena potražnje i smanjenje otpada od hrane koraci su u kojima svaki građanin može svakodnevno sudjelovati i time izravno pomoći očuvanju prirode. Podaci pokazuju ogromnu neravnotežu u globalnim investicijama, gdje se tisuće milijardi dolara i eura slijevaju u aktivnosti koje potiču uništavanje našeg planeta. Priroda se stoga mora početi promatrati kao neprocjenjivi ekonomski kapital jer ono što smatramo besplatnim često najlakše uzimamo zdravo za gotovo i uništavamo.
-Promjena se može dogoditi samo uz zajednički angažman politike, poslovnog sektora i samih građana koji svojim svakodnevnim odabirima kreiraju tržišne trendove. Prepoznavanje vrijednosti prirodnih resursa u temeljima gospodarstva presudno je za izgradnju otpornije ekonomske strukture koja može izdržati nadolazeće klimatske šokove. U vremenima kada svjedočimo sve češćim ekstremnim vremenskim pojavama, ulaganje u prirodu postaje ne samo ekološki, već i ključni ekonomski imperativ. Svi dionici društva moraju shvatiti da zaštita planeta više nije isključivo posao nevladinih organizacija, nego zajednička zadaća za opstanak cijelog čovječanstva - zaključio je Palentini. Nakon predstavljanja izvješća održana je panel -diskusija o odgovorima na podatke iz izvještaja. Iako se Hrvatska može pohvaliti činjenicom da je više od 30 posto njezinog teritorija pod formalnom zaštitom, stvarnost na terenu često izgleda znatno drugačije. Ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Aljoša Duplić upozorio je kako nam nedostaje stroga zaštita i snažnije provođenje mjera u praksi. Morski i slatkovodni ekosustavi pod sve su većim pritiskom, a klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju. Kao pozitivan primjer aktivne zaštite izdvojio je planirani projekt vraćanja rijeke Mirne u njezin stari tok kroz Motovunsku šumu.
Takvi projekti obnove prirode ključni su za očuvanje bioraznolikosti o kojoj u konačnici ovisi i naša egzistencija. Sociolog dr.sc. Dražen Cepić iz Instituta za društvena istraživanja osvrnuo se na reakcije građana kada je u pitanju zaštita okoliša, istaknuvši kako ljudi najčešće reagiraju tek kada je njihov neposredni okoliš izravno ugrožen. Sindrom takozvanog reaktivnog ponašanja pokazuje da opasnost percipiramo tek kada zagađenje stigne u naše dvorište, dok dugoročni problemi često prolaze ispod radara. Gordan Jeras iz Zadruge za etično financiranje ukazao je na apsurde današnjeg globalnog financijskog sustava koji često radi protiv malih zajednica. Naveo je primjer općine Lovinac, koja se smatra jednom od siromašnijih u Hrvatskoj, iako na računima njezinih stanovnika leži oko 18 milijuna eura depozita. Zbog nedostatka lokalne ekonomske infrastrukture, taj novac ne ostaje u zajednici, već kroz banke odlazi na strana tržišta kapitala. Prema njegovim riječima, prelazak na modele poput financijskih i energetskih zadruga omogućio bi lokalnom stanovništvu da upravlja vlastitim resursima na održiviji način. Energetska neovisnost Hrvatske i dalje je neostvaren cilj, a uvoz energije opterećuje državu i njezine građane.
Direktorica udruge Obnovljivi izvori energije Maja Pokrovac naglasila je da zemlja na godišnjoj razini uvozi čak 60 posto ukupne energije. Realizacija velikih projekata je iznimno spora, pa tako u protekle četiri godine nije izgrađen nijedan projekt obnovljivih izvora energije veći od deset megavata. Pokrovac predlaže modele poput agrosolara koji omogućuju dvostruko korištenje zemljišta za proizvodnju hrane i energije. Takav bi pristup, posebice na ribnjacima i već zauzetim površinama, donio višestruke koristi za gospodarstvo i očuvanje resursa. WWF-ov globalni vodeći znanstvenik za pitanja hrane dr. sc. Brent Loken nadovezao se na potrebu transformacije, istaknuvši važnost prelaska na planetarno zdravu prehranu. Loken podsjeća da unatoč svim mračnim brojkama postoji prostor za pozitivne prekretnice ako zajednički usmjerimo kapital i političku volju. Uz promjenu prehrambenog sustava i pametno raspolaganje energijom, još uvijek imamo priliku osigurati održivu budućnost.
Otvori KEKS Pay
