Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 50
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BEZGLUTENSKI I BEZLAKTOZNI PROIZVODI

Lokalni sastojci i sirovine ključni su za održivost posebne prehrane

storyeditor/2026-11-18/sweetlouise-pasta-3501813_1920.jpg
Pixabay
19.11.2026.
u 09:57
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Usporedba zapakiranog bezglutenskog kruha sa svježim, nepakiranim kruhom iz pekarnice nije realna jer se ne radi o istovrsnim kategorijama proizvoda, upozorava doc. dr. sc. Bojana Voučko iz Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica zagrebačkog PBF-a

Bezglutenski i bezlaktozni proizvodi sve su prisutniji na policama trgovina, no njihova proizvodnja otvara pitanje ekološkog otiska. Jesu li takve namirnice nužno manje održive od, uvjetno rečeno, klasičnih? Kod bezglutenskih proizvoda odgovor nije jednostavan, upozorava doc. dr. sc. Bojana Voučko iz Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica zagrebačkoga Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. – Dojam da bezglutenski proizvodi imaju znatno veći ekološki otisak najčešće proizlazi iz pogrešne usporedbe, primjerice, kada se zapakirani bezglutenski kruh uspoređuje sa svježim, nepakiranim kruhom iz pekarnice. Takva usporedba nije realna jer nije riječ o istovrsnim kategorijama proizvoda – objašnjava Voučko. Pritom je važno naglasiti da bezglutenska prehrana za dio građana nije trend, nego zdravstvena nužnost.

– Ona je namijenjena osobama kojima je takva prehrana nužna zbog zdravstvenog stanja, ponajprije oboljelima od celijakije, kojima je stroga bezglutenska dijeta jedini učinkovit način liječenja. Bezglutenski proizvodi u uobičajenoj maloprodaji moraju biti potpuno zapakirani kako bi se spriječila naknadna kontaminacija glutenom i osigurala njihova zdravstvena ispravnost, a zbog potrebe za duljom trajnošću često se koristi i kompleksnija ambalaža. To stvara veću količinu ambalažnog otpada u odnosu na svježi kruh, ali na tržištu postoji i niz standardnih pekarskih proizvoda s glutenom koji su također u cijelosti zapakirani – komentira Voučko.

Druga važna razlika, domeće, tiče se sastava. Budući da bez glutena tijesto ne dobiva strukturu i volumen na uobičajeni način, u recepturama se koriste drugi sastojci, a među njima i izolirani škrobovi. Sama industrijska proizvodnja škroba zahtjevnija je kad je riječ o potrošnji vode i energije te stvara više otpada nego samo mljevenje žitarica u brašno, no važno je napomenuti da se izolirani škrob koristi i u mnogim standardnim proizvodima od žitarica koji sadrže gluten te drugim prerađenim prehrambenim proizvodima, napominje stručnjakinja.

– S obzirom na to da proizvođači bezglutenskih proizvoda moraju poštovati stroga pravila kako bi zajamčili sigurnost proizvoda, to im sužava prostor za velike tehnološke zaokrete, a i izravno povećava troškove proizvodnje. Ipak, kao i u ostatku prehrambenog sektora, znatan iskorak prema održivosti može se postići poticanjem lokalnog uzgoja i korištenjem lokalno dostupnih sirovina kad god je to tehnološki i tržišno izvedivo – zaključuje Voučko.

Da podrijetlo sastojaka može imati znatan utjecaj na okolišni rezultat, pokazuje i znanstvena studija objavljena 2018. u časopisu Journal of Cleaner Production koja je analizirala životni ciklus triju vrsta bezglutenskih keksa. Pokazalo se da je proizvodnja sastojaka bila najveći izvor utjecaja u promatranim kategorijama, s udjelom od 22,2 do 84,9 posto, a slijedio je prijevoz. U modeliranim scenarijima veće recikliranje ambalaže i korištenje lokalnih sastojaka poboljšali su okolišne rezultate do 5,5 posto. Riječ je o analizi proizvoda jednoga britanskog proizvođača pa se rezultati ne mogu automatski primijeniti na sve proizvode dostupne na hrvatskom tržištu. Koliko je pitanje ambalaže važno i izvan kategorije posebne prehrane, pokazuju podaci Eurostata za 2024. U Hrvatskoj je nastao 82,1 kilogram ambalažnog otpada po stanovniku, a reciklirana su 44,4 kilograma.

Prosjek Europske unije bio je 181 kilogram nastalog i 121,3 kilograma recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku. Ti se podaci odnose na svu ambalažu, a ne samo na prehrambene proizvode, no mogu dati širi kontekst u kojem završava i ambalaža hrane koju svakodnevno kupujemo. Bezlaktozne mliječne proizvode treba promatrati odvojeno jer je riječ o drukčijim sirovinama i tehnološkim postupcima. Druga studija objavljena u prije spomenutomu znanstvenom časopisu analizirala je životni ciklus industrijske proizvodnje enzima beta-galaktozidaze, odnosno laktaze, koji se koristi za razgradnju laktoze. Kao najveće izvore okolišnog opterećenja izdvojeni su postupci odvajanja, koncentriranja i pročišćavanja enzima te čišćenje proizvodne opreme. U većini promatranih kategorija ti su procesi činili između 71 i 97 posto ukupnih utjecaja proizvodnje samog enzima. Međutim, istraživanje nije analiziralo cjelokupnu proizvodnju bezlaktoznog mlijeka niti ga uspoređivalo s običnim mlijekom pa se ti rezultati ne mogu izravno prenijeti na okolišni otisak gotovih proizvoda. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata