Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 175
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Stanje planeta 2026.

WWF: Populacija divljih vrsta pala za 73%, no još ima šanse za oporavak

ptice
Pixabay/ilustracija
08.10.2026.
u 08:10
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Ovi rezultati u skladu su s ranije objavljenim procjenama i zajedno s drugim pokazateljima pružaju jasne dokaze o opsegu propadanja prirode.

Prosječna veličina praćenih populacija kralježnjaka (sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi i ribe) smanjila se za 73% tijekom posljednje 52 godine, pokazuje novi Izvještaj o stanju planeta 2026. (Living Planet Report 2026) koji je danas objavio WWF, jedna od vodećih svjetskih organizacija za zaštitu prirode. Istovremeno, izvještaj donosi jasnu poruku nade: priroda se može oporaviti ako društvo ubrza promjene u prehrambenom, energetskom i financijskom sustavu.

Iako je ukupna postotna promjena ostala na razini prethodnog izvještaja objavljenog prije dvije godine, nova procjena uključuje dodatne podatke o populacijama te duži vremenski niz, što dodatno potvrđuje razmjere kontinuiranog gubitka bioraznolikosti, priopćili su iz WWF-a Adria. Ovi rezultati u skladu su s ranije objavljenim procjenama i zajedno s drugim pokazateljima pružaju jasne dokaze o opsegu propadanja prirode.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index - LPI), koji izrađuje Zoološko društvo iz Londona (ZSL), obuhvaća 35.803 populacije 5790 vrsta kralješnjaka u razdoblju od 1970. do 2022. godine. Izvješće pokazuje da su najveći gubici zabilježeni u slatkovodnim ekosustavima (-85%), zatim u kopnenim (-69%) i morskim ekosustavima (-59%). Gubitak i degradacija staništa i dalje su glavni uzrok pada populacija, a slijede prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa, klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i bolesti, tvrdi se u izvješću.

Ipak, promjene su, napominje se, moguće. Gotovo polovica populacija uključenih u analizu stabilna je ili raste, a oporavak vrsta poput zelenih želvi, plavoperajne tune, tigrova i afričkih slonova potvrđuje da dugoročne mjere očuvanja prirode mogu donijeti konkretne rezultate.

- Bioraznolikost nastavlja opadati zabrinjavajućom brzinom. Ipak, unatoč tim velikim gubicima, postoje razlozi za nadu. Izvješće o stanju planeta 2026. donosi dokaze da su mnoge populacije divljih vrsta stabilne ili se oporavljaju, kao i inspirativne primjere koji pokazuju da se priroda može oporaviti i da je promjena moguća. Oporavak vrsta poput tigra ili plavoperajne tune pokazuje što se može postići godinama zajedničkih i predanih napora u zaštiti prirode. Kako bismo proširili ove uspjehe, moramo transformirati sustave i gospodarske sektore koji danas uzrokuju gubitak prirode - rekla je Kirsten Schuijt, glavna direktorica WWF Internationala prilikom globalnog predstavljanja izvješća.

Priroda nam osigurava hranu, vodu, čist zrak, lijekove i brojne druge dobrobiti na kojima počivaju naša društva i gospodarstva. Ipak, upravo su prehrambeni, energetski i financijski sustavi danas među glavnim pokretačima njezina uništavanja. Izvještaj ističe da su pozitivne promjene već u tijeku. U energetskom sektoru obnovljivi izvori energije ubrzano rastu, u poljoprivredi i prehrambenom sustavu povećava se interes za održive prakse, dok financijski sektor sve više prepoznaje rizike povezane s gubitkom prirode i klimatskom krizom. Takvi pomaci mogu pokrenuti takozvane pozitivne prekretnice - kritične pragove nakon kojih promjene postaju brže, isplativije i sve teže zaustavljive.

- Prilika za drukčiju budućnost i dalje postoji, ali ne još dugo. Iskustvo iz naše regije pokazuje da oporavak prirode nije samo moguć, već je vidljiv tamo gdje prirodi damo prostor za oporavak, od vraćanja slobodnog toka rijeka u dunavskom slivu do zaštite morskih staništa i promicanja održivog ribarstva na Jadranu. Znamo što treba učiniti i imamo potrebna rješenja. Ključno je da sada vlade, poslovni sektor i građani djeluju zajedno kako bi zaustavili gubitak prirode i osigurali njezin oporavak do 2030. godine - napominje Loris Palentini, vršitelj dužnosti izvršnog direktora WWF Adrije. Iz WWF-a ističu kako predstojeći međunarodni pregovori o bioraznolikosti i klimi pružaju državama priliku da prijeđu s obećanja na konkretnu provedbu ciljeva dogovorenih u Globalnom okviru za bioraznolikost Kunming-Montreal i Pariškom sporazumu. Izvješće o stanju planeta zato dolazi u ključnom trenutku, svega nekoliko dana prije početka 17. konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP17) u Armeniji.

Living Planet Report 2026 šesnaesto je izdanje WWF-ovog vodećeg izvješća koje izlazi svake dvije godine. Napominje se kako različita izdanja LPI-ja nisu izravno usporediva jer uključuju različite skupove vrsta (od izdanja iz 2024. godine dodano je 967 populacija i 295 vrsta) te svaki put obuhvaćaju dulje vremensko razdoblje. Također je važno razumjeti značenje referentne godine 1970. za pojedine regije. U Europi i Sjevernoj Americi snažni negativni utjecaji na prirodu bili su prisutni i prije 1970. godine, zbog čega su kasniji padovi manje izraženi. Sjeverna Amerika bilježi prosječni pad od 28%, dok Europa i središnja Azija bilježe pad od 23%. Najveći padovi zabilježeni su u Latinskoj Americi i na Karibima (95%), Africi (80%) te Azijsko-pacifičkoj regiji (49%).

U globalni LPI uključena su 35.803 trenda populacija i 5790 vrsta. Podaci se prikupljaju na lokacijama diljem svijeta te uključuju populacije koje rastu, opadaju ili ostaju stabilne. Iako je ukupni globalni trend negativan, polovica (50%) populacija uključenih u indeks stabilna je (7%) ili raste (43%). Međutim, intenzitet negativnih trendova nadmašuje pozitivne, što rezultira ukupnim prosječnim padom od 73% na globalnoj razini.

Ključne riječi

Komentara 3

PO
Potepuh
10:52 08.10.2026.

Samo populacija morskih pasa ( i običnih), krokodila, zmija i komaraca nikako ne pada.

HO
homofobic
09:30 08.10.2026.

Svako malo “strucnjaci” i ljubitelji prirode proglase neki vrstu invazivnom i onda juris istrebljivati ju!

SK
SkvikiZg
08:50 08.10.2026.

Svaki stanovnik bi mogel za sitne novce i uz malo truda puno napravit za spašavanje divljih pčela.Sklepati se može jedan okvir i u njega ubaciti bukove cepanice u koje izbušiš par rupa od 6 do 10 mm i to remekdjelo postaviš nekam da bude zaštičeno od kiše. U proljeće polažu ti insekti svoja jaja u te rupe i na kraju ih zatvore blatom. Divlje pčele lete i po lošem vremenu i ispod 15 stupnjeva tako da oprašuju voćke.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata