Nakon ulaska u EU Hrvatska će morati odustati od postojećih poticaja poljoprivrednicima te će oni biti zamijenjeni poticajima iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Ipak, zadržat će se slična razina postojećih izravnih plaćanja u poljoprivredi koja godišnje iznosi 300-400 milijuna eura. Izravna plaćanja iz ZPP-a postupno će se uvoditi u razdoblju od 10 godina.Tako je u prvoj godini članstva predviđeno da će za izravna plaćanja hrvatskim poljoprivrednicima iz ZPP-a biti izdvojeno 25 posto (93,25 milijuna eura) ukupno ugovorenog paketa. Taj iznos bi 2022. godine, kada će 100 posto sredstava biti isplaćivano iz ZPP-a, trebao iznositi 373 milijuna eura. Poljoprivrednici neće biti zakinuti postupnim uvođenjem isplata iz ZPP-a jer će u cilju ujednačavanja izravnih plaćanja u prijelaznom razdoblju hrvatska Vlada razliku do punog iznosa plaćati iz državnog proračuna. Osim toga, već od druge godine članstva dio tih razlika moći će se pokriti iz sredstava za ruralni razvoj ZPP-a, što će dodatno smanjiti pritisak na državni proračun.
Od ulaska u EU Hrvatskoj će biti dostupno 10,8 milijuna eura godišnje za programe u vinogradarstvu te 9,6 milijuna za razminiranje poljoprivrednog zemljišta. Godišnje će na raspolaganju biti i 22 milijuna eura za mjere tržišno-cjenovne politike, no korištenje ovih sredstava ovisi o stanju na tržištu. U komponenti ruralnog razvoja kao drugom stupu ZPP-a, Hrvatskoj je iz proračuna ZPP-a namijenjeno 333 milijuna eura godišnje, čime će doći do značajnog povećanja sredstava za ruralni razvoj. Za razliku od izravnih plaćanja, u ruralnom razvoju Hrvatskoj će već od druge godine članstva na raspolaganju biti 100-postotna sredstva ZPP-a. Tri godine nakon pristupanja Uniji Hrvatska će imati pravo isplaćivati određene nacionalne potpore koje nisu dio ZPP-a, za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače. Imat ćemo pravo i na korištenje nacionalne rezerve, tj. utvrđivanje dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima: mlijeko, tov goveda, ovce i koze te proizvodnja duhana.
Razlog za postepeno uvođenje isplata iz ZPP-a ekonomske je prirode. Kada bi hrvatskim poljoprivrednicima odmah po ulasku u EU bili dostupni puni iznosi, to bi spriječilo restrukturiranje u drugim sektorima. Time bi se zaustavio proces postupnog smanjivanja važnosti poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu,što je dugoročno nužno kako se ne bi zapalo u nerazvijenost.
Analiza iznosa uplaćenih i povučenih iz ZPP-a koja je 2010. godine napravljena za potrebe Europskog parlamenta pokazuje da su nove države članice dobitnice jer u pravilu iz ZPP-a više povlače nego što u njega uplaćuju. Tako je primjerice u 2010. godini kontribucija Poljske ZPP-u iznosila 2,67 posto ukupnog proračuna politike, dok je istovremeno povukla 5,23 posto. Slično je i s Mađarskom koja je uplatila 0,77 posto ukupnog proračuna, a povukla 2,26 posto. Treba naglasiti da ništa nije rezultat automatizma jer, primjerice, Rumunjska i Slovačka u istom razdoblju nisu iz ZPP-a povukle znatno više nego što su u njega uplatile. Ključ uspjeha leži u pravovremenom razvoju sve potrebne infrastrukture, jačanju rada inspekcijskih i savjetodavnih službi, edukaciji poljoprivrednika o novom sustavu te u razvoju poduzetništva, pa će do ulaska u EU na tome trebati dodatno poraditi.
Prije ulaska u EU poljoprivrednici su u novim državama članicama bilo poznati kao veliki euroskeptici. Danas, međutim, to više nije tako te se u državama kao što su Mađarska, Poljska ili Slovačka poljoprivrednici ubrajaju u najveće zagovornike EU-a.
