Pita li se ekonomiste, i najnoviji set izmjena poreznih propisa se poreznom reformom može zvati samo kolokvijalno. O tome ponešto govore i procijenjeni efekti. Kako je paralelno s ukidanjem prireza lokalnim jedinicama omogućeno da gubitak tih prihoda nadoknade većim stopama poreza na dohodak, glavnina fiskalnih učinaka de facto se svodi na socijalne transfere središnje države ljudima s (naj)nižim plaćama.
Proračun bi na ime olakšica na osnovicu za obračun mirovinskog doprinosa za prvi stup trebao ostati kraći za oko 330 milijuna eura prihoda. Tim premijera Andreja Plenkovića rado ističe kako se novim poreznim paketom povećava fiskalna autonomija lokalaca. Gradovima i općinama koji imaju prirez prepušta se da sami odluče hoće li i u kojoj mjeri to kompenzirati odabirom veće niže i više stope poreza na dohodak (u okvirima zadanih raspona) ili nekim drugim nametima.