Josipu Perkoviću određen je istražni zatvor, a na tu je odluku njegov odvjetnik Anto Nobilo najavio žalbu za koju ima tri dana.
Naime, na Novu je godinu počela procedura izručenja Perkovića, bivšeg čelnika jugoslavenskih tajnih službi te jednog od osnivača hrvatskog obavještajnog sustava, protiv kojega je Njemačka izdala europski uhidbeni nalog (EUN) kako bi mu sudila za planiranje ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. S prvim danom 2014. stupile su na snagu zakonske odredbe po kojima se EUN primjenjuje i za djela počinjena prije kolovoza 2002. pa je policija morala postupiti po nalogu koji je mjesecima bio na čekanju. Tijekom jutra policija je pokucala na Perkovićeva te vrata još devet osoba, među kojima je i Zdravko Mustač, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi. Mustač je uhićen u Samoboru.
Već oko 10 sati Perković je bio u policiji, čekao je da ga Državno odvjetništvo pozove na saslušanje. Oko 12.45 sati policija je Perkovića sprovela na ispitivanje k dežurnom državnom odvjetniku koji u postupku izručenja po EUN-u zastupa tužitelja SR Njemačke. Perković se usprotivio izručenju.
Prates već osuđen
– Moj klijent Josip Perković protivi se izručenju Njemačkoj jer smatra da tamo ne bi imao pošteno suđenje. Osim toga, smatra da je u tom predmetu nastupila zastara, a u Hrvatskoj su u tom slučaju već bila dva odbačaja – kazao je Nobilo.
Nakon prvog saslušanja Perković je vraćen u policijski pritvor i ostao je u nadležnosti pritvorskog nadzornika sve do odlaska k sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu, koji je odlučivao o tome da Perković u istražnom zatvoru dočeka okončanje procedure (ne)izručenja, koja ukupno može trajati najviše 60 dana.
Nobilo navodi više razloga zbog kojih Perkovića ne bi trebalo izručiti njemačkom pravosuđu, koje ga tereti da je kao čelnik tajne službe u bivšoj Jugoslaviji odgovoran za organizaciju ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Kao prvo, navodi da Perković u Republici Njemačkoj ne bi imao pošteno suđenje. Ističe da je pred Vrhovnim pokrajinskim sudom u Münchenu pravomoćno na doživotnu kaznu zatvora osuđen hrvatski državljanin Krunoslav Prates zbog pomaganja u ubojstvu Đurekovića. Taj je postupak bio temelj za izdavanje tjeralice, a sada i EUN-a za Perkovića. Nobilo tvrdi i da je cijela presuda Pratesu temeljena na lažnom iskazu bivšeg agenta jugoslavenskih službi Vinka Sindičića. Da su njegovi zaključci točni, potkrepljuje otvaranjem istrage protiv Sindičića u Rijeci, i to zbog tog lažnog svjedočenja.
Kao daljnje bitne argumente protiv Perkovićeva izručenja Njemačkoj njegov branitelj ističe zastaru, koja je nastupila prema hrvatskim zakonima. Analizirajući zakone koji su bili na snazi u vrijeme počinjenja djela te kasnije izmjene, kao i načelo primjene blažeg propisa za okrivljenika u slučaju da se više puta mijenjao, Nobilo je zaključio da je za bilo koga tko bi mogao biti osumnjičen za ubojstvo Stjepana Đurekovića zastara nastupila 29. srpnja 1998. godine.
Perkovićev odvjetnik, nakon konstatacije da je u Hrvatskoj odavno nastupila zastara za progon zbog ubojstva Đurekovića, referira se na zakon kojim se regulira primjena EUN-a i citira njegov članak po kojemu će se odbiti izvršenje EUN-a ako je nastupila zastara kaznenog progona ili izvršenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadležnost RH na temelju domaćeg prava. Postoji slučaj u kojem je Vrhovni sud poništio odluku nižeg suda o uskrati izručenja zbog zastare tvrdeći da ona nije zapreka izručenju, ali Nobilo kaže da on nije mjerodavan i poziva se na stavove pravnih stručnjaka koji tvrde da su suci Vrhovnog suda pogriješili.
Tri dana Vrhovnom sudu
Perkovićev branitelj ističe da je zastara i u Njemačkoj zapreka za izručenje te navodi slučaju iz 2008. godine kada je njemački Savezni sud zauzeo to pravno shvaćanje i u jednom slučaju spriječio provedbu uhidbenog naloga koji je izdala Poljska. Naime, u Njemačkoj je za djelo nastupila zastara i optuženika zbog toga nisu izručili Poljskoj.No, sud će se svim ovim pitanjima baviti u idućim, radnim danima. Odluku o tome hoće li Perković biti izručen Njemačkoj donijet će idući tjedan izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu, a na nju se može žaliti Vrhovnom sudu. Za žalbu je rok tri dana, a toliko vremena ima i Vrhovni sud da odluči o njoj.
Ekskluzivnu ispovijest Josipa Perkovića za Večernji list možete pročitati u ovim nastavcima:
>> Prvi dio: Osuđuje me se samo na temelju pisanja beogradskog tiska
>> Drugi dio: Volio bih da svi dokazi i svjedočenja budu javno objavljeni
>> Treći dio: Ja sa smrću Đurekovića apsolutno nemam nikakav dodir
>> Četvrti dio: Ja sam za postupak u Hrvatskoj i njemu ću se prepustiti
>> Peti dio: Nakon 1. općeg sabora HDZ-a osvanuli su naslovi: 'Tko je pustio ustaše u Zagreb'
>> Šesti dio: Osigurao sam 136 transfera oružja i nisam izgubio ni metak
I tak bu naš Joža Perković konačno nadrapal. Na žalost, budući da u Njemačkoj ne postoji smrtna kazna, proći će puno bolje nego i jedna od njegovih mnogobrojnih žrtava. Ni med cvetjem ni pravice.