Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je kulminirala američko-izraelskim napadom na Iran krajem veljače, ostavila je duboke ožiljke na europskom energetskom tržištu. Iako je uspostava primirja donijela određeno olakšanje, europski vozači i dalje se suočavaju s cijenama goriva koje su osjetno više od onih na koje su navikli prije izbijanja krize.
Tjedni podaci od početka godine zorno ocrtavaju dramatičan utjecaj geopolitičkih previranja na novčanike građana. Val poskupljenja započeo je i prije samog napada, no pravi je šok uslijedio u tjednima nakon intervencije. Benzin, koji se 23. veljače prodavao po 1,64 eura, do kraja ožujka dosegnuo je gotovo 1,90 eura. Još drastičniji skok zabilježen je kod dizela, čija je cijena u istom razdoblju sa 1,60 eura "poletjela" na preko 2,06 eura, da bi početkom travnja nakratko probila psihološku granicu od 2,10 eura po litri.
Analiza tržišta pokazuje da su, usprkos aktualnom smirivanju tenzija, cijene ostale "zacementirane" na visokim razinama, pri čemu značajan udio u konačnom trošku i dalje čine visoki porezi unutar Europske unije. Ovakav razvoj događaja posebno pogađa vlasnike tradicionalnih vozila, s obzirom na to da podaci Eurostata za 2024. godinu potvrđuju dominaciju motora s unutarnjim izgaranjem: čak 67 posto novoregistriranih automobila činili su benzinci, dok su dizelaši zauzeli 17 posto tržišta, naspram tek 14 posto potpuno električnih vozila.
Geografska raspodjela energetskog udara, međutim, nije bila ujednačena. Najveći cjenovni udar u ožujku 2026. godine, u odnosu na isti period lani, pretrpjele su Njemačka s rastom od gotovo 20 posto, te Rumunjska i Nizozemska. Dok se prosjek Unije zadržao na dvoznamenkastih 12,9 posto, Hrvatska je prošla znatno povoljnije s porastom od 7,5 posto. Prava anomalija na tržištu zabilježena je u susjedstvu; dok su Italija i Slovačka imale minimalne korekcije, Mađarska i Slovenija jedine su zemlje u kojima su cijene goriva zapravo pale.
Otvori KEKS Pay
