– Koliko taj čovjek radi, još i malo dobiva. Za neke je možda puno, ali moje osobno mišljenje je da je premalo. Dva mandata je radio za puno manje novca, a onda je prošle godine Vlada donijela odluku da im plaće porastu, ne bi on sam to tražio... Dala mu država. Posla ima. Puno se radi u Babinoj Gredi i to se vidi. Tako da je povećanje plaće sto posto opravdano – kaže nam Tomo Đaković (HSU), predsjednik Općinskog vijeća Babine Grede, smještene u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije.
Općina, prema posljednjem popisu iz 2021., ima 2762 stanovnika, oko 700 manje nego za popisa 2011. godine. Proračun za ovu godinu iznosi oko 5,4 milijuna eura. Razne pomoći planirane su u iznosu od 2,4 milijuna eura. Najveći komunalni projekt trenutačno je izgradnja i rekonstrukcija vodnokomunalne infrastrukture. Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 975.025 eura i odnose se na zaposlene u Jedinstvenom upravnom odjelu, Dječjem vrtiću Regoč, Općinskoj narodnoj knjižnici i zaposlene u provođenju projekta "Zaželi".
Načelnik Josip Krnić (SDP), prema podacima s portala načelnik.hr, rođen je 1969., otac je dvoje djece, kuhar po zanimanju i "zagovornik njegovanja tradicijskih vrijednosti i podupiratelj brojnih kulturnih manifestacija svoga kraja". Kratko je bio i saborski zastupnik, od 20. ožujka 2015. kao zamjenik zastupnika Željka Sabe. Načelniku Krniću plaća je porasla na 3173 eura neto, nakon prošlogodišnje odluke Vlade da se poveća osnovica za obračun plaća. Takvih primjera malih općina u kojima su načelnicima plaće znatno porasle, ima na desetine. Nestranačkom načelniku općine Sveti Ivan Žabno u Varaždinskoj županiji Nenadu Bošnjaku, veterinarskom tehničaru po struci, plaća je udvostručena, pa je sa siječnjem ove godine dobio 3065 eura neto. Općina ima oko 4300 stanovnika, 800 manje nego 2011. godine.
Još manje mještana ima Velika Ludina u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2283, oko 340 manje nego prije 13 godina. Načelnik Dražen Pavlović (HDZ), ekonomist, prima 3149 eura, dok je prije nekoliko godina dobivao oko 1700 eura. Iako se broj stanovnika iz godine u godinu smanjuje, plaće su znatno porasle, pa mnogi načelnici primaju veće plaće od liječnika i sveučilišnih profesora. Pravdaju se time da općinski proračuni rastu. Ankica Zmaić (HDZ), načelnica Vrpolja u Brodsko-posavskoj županiji, strojarska tehničarka po struci, prima 2803 eura, a otprilike toliko cijela općina ima stanovnika prema posljednjem popisu stanovnika. Prije 14 godina imala je 700 stanovnika više.
Jednu od najmanjih hrvatskih općina, Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, vodi ekonomistica Maja Vrnoga (HDZ) koja prima 2033 eura. Općina Zažablje prema posljednjem popisu ima samo 553 stanovnika. Općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji ima još i manje žitelja, 171, službeno najmanje u Hrvatskoj, a vodi je nestranački Petar Preočanin, alatničar po struci, kojem je plaća narasla na 2024 eura neto. U Republici Hrvatskoj ukupno je 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to 428 općina i 127 gradova te 20 jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno županija, a Grad Zagreb, kao glavni grad, ima poseban status grada i županije. To znači da imamo isto toliko gradonačelnika, načelnika i župana, a tu su i njihovi zamjenici koji su u većim gradovima također profesionalci.
– Priča o plaćama u javnom sektoru uvijek je nezahvalna tema, prije svega zato što uvijek imamo stranu koja će utvrditi da je to previše. Osnovni je problem što ne postoji neki jasan KPI (indikator performansa) kao u privatnom sektoru, pa da onda možemo reći kako gradonačelnik ili načelnik, ako rade xy sati, zaslužuju biti plaćeni. U većini slučajeva gradi se percepcija da je svako povećanje u krajnjoj liniji nemoralno. S druge strane smatram da bi svi nositelji političke vlasti u teoriji trebali biti dobro plaćeni jer dobrom plaćom gradi se i otpornost na korupciju – kaže za Večernji list analitičar Petar Tanta.
Kao i načelničke, rasle su i gradonačelnike plaće, kao i one župana. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo) , sveučilišni magistar po struci, prima 4222 eura, a splitski gradonačelnik Ivica Puljak (Centar), doktor znanosti, 4520 eura. Gradonačelnica Čakovca, magistra cestovnog prometa Ljerka Cividini (HNS), po novome dobiva 4492 eura, što je povećanje od oko 80 posto ili za oko 2000 eura. Čakovec s okolnim naseljima ima oko 27.000 stanovnika, oko 3000 manje nego 2001. godine. Plaća joj je veća od plaće međimurskoj župana Marije Posavca (NPS), magistra inženjera prometa, koji dobiva oko 3920 eura. Plaća varaždinskog župana, magistra ekonomije, Anđelka Stričaka (HDZ) je 4581 eura, a koprivničko-križevačkog Darka Korena, inženjera građevine, 3583 eura.
Karlovačka županica Martina Furdek – Hajdin prima mjesečnu plaću u neto iznosu od 4703 eura. Od pet gradova u Karlovačkoj županiji, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić ima najveću plaću koja mjesečno iznosi 4140 eura. Dalibor Domitrović, prvi čovjek Ogulina, ujedno i saborski zastupnik, ne prima mjesečnu plaću kao gradonačelnik, već kao saborski zastupnik i ona mjesečno iznosi 3730 eura. Po veličini gradova slijedi Slunj, čija gradonačelnica Mirjana Puškarić ima plaću u iznosu od 3349 eura, prvi čovjek Duge Rese Tomislav Boljar ima 3523 eura, a Lidija Bošnjak, gradonačelnica Ozlja, 3311 eura. Ličko-senjski župan Ernest Petry ima mjesečna primanja u iznosu od 4486 eura, dok prvi čovjek Gospića, dr. Darko Milinović koji radi i kao liječnik u Općoj bolnici Gospić, Grad vodi volonterski, za što mjesečno dobiva iznos od 1133 eura. Istarski župan Boris Miletić ima mjesečna primanja u iznosu od 3508 eura, dok prvi čovjek grada Pule Filip Zoričić ima mjesečna primanja u iznosu od 4041 euro.
Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj (SDP), doktor informacijskih i komunikacijskih znanosti, ima plaću 4628 eura. Plaća gradonačelnika Šibenika Željka Burića (HDZ), doktora medicine, prije povećanja iznosila je 2705 eura, a nakon povećanja iznosi 4745 eura. Neki gradonačelnici i načelnici koji su ujedno i saborski zastupnici plaće dobivaju od Hrvatskog sabora, poput Ivana Penave (DP), gradonačelnika Vukovara i Ljubomira Kolareka (HDZ), gradonačelnika Preloga. Manji broj lokalnih dužnosnika nisu profesionalni, već volontiraju, ali uz naknade.
Tako nezavisni Stipe Petrina, načelnik Primoštena, pomorski časnik, volontira za 1560 eura neto mjesečno. Načelnik Gornje Rijeke s 1560 stanovnika, nestranački Darko Fištrović, magistar inženjer elektrotehnike, volontira uz 1350 eura naknade, a načelnik Sokolovca, također u Koprivničko-križevačkoj županiji, Vlado Bakšaj (HDZ), sveučilišni specijalist ekonomije, prima 1370 eura, nešto manje od plaće koju dobiva u privatnoj tvrtki u kojoj je zaposlen. Sokolovac danas ima oko 2800 stanovnika, gotovo 600 manje nego za popisa 2011. godine.
– U slučaju vrlo malih općina ne isključujem volontiranje kao dobru stvar ako uz nju ide određeni benefit kao što su staž, socijalno i drugo. Naime, svakom od nas je potrebna određena vrsta poticaja, teško je vjerovati da će netko na volonterskoj bazi odraditi bitan posao za zajednicu koji zauzima popriličan broj radnih sati i krucijalnih odluka. Samim time što je određena pozicija neplaćena smanjuje se "ozbiljnost" posla i na neki način potpada pod entuzijazam pojedinaca, što nije nužno loše, no može upasti u mrežu krivih interesa – smatra analitičar Tanta.
Pitanje jesu li župani, gradonačelnici i načelnici preplaćeni ili potplaćeni, kao i ono "vječno" treba li Hrvatskoj toliko jedinica lokalne uprave i samouprave, jedna je od tema za raspravu i uoči ovih lokalnih izbora. U radu iz 2022. "Fiskalna (ne)samostalnost lokalne i regionalne samouprave" Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagreb, navela je da lokalne i regionalne vlasti ne raspolažu odgovarajućim vlastitim financijskim sredstvima i da pri financiranju lokalne javne potrošnje ovise o pomoćima iz državnog proračuna.
"Najveću ovisnost imaju županije koje ostvaruju oko 55 posto svojih proračunskih prihoda od pomoći i općine kojima četvrtina proračuna otpada na pomoć. Iako je u proračunskim prihodima gradova veliki udio prihoda od poreza (oko 60 posto), potpunu samostalnost imaju kod lokalnog poreza na korištenje javnih površina koji sudjeluje sa samo 0,3 posto u ukupnim prihodima gradova", istaknula je Jurlina Alibegović i dodala kako vrijednosti ocijenjenog indeksa porezne samostalnosti hrvatskih općina, gradova i županija pokazuju da je "tek mali dio lokalnih rashoda pokriven lokalnim poreznim prihodima, dok pomoći iz državnog proračuna i drugih izvora čine važan izvor sredstava za obavljanje lokalnih javnih funkcija, pružanje javnih usluga i osiguranje javnih dobara".
Država koja ima stanovnika koliko jedan Berlin treba imati župane, načelnike, gradonačelnike, vijećnike? Treba dva čovjeka. Jedan zadužen za jadran da prikuplja novce i drugi za sjever koji tjera stranu radnu snagu da rade.