Kozmetičke izmjene ovršnog zakona koje će Sabor uskoro usvojiti vrlo su skromna naznaka da su kreatori politika načeli problem 330.000 blokiranih građana, a jesu li ga shvatili ozbiljno, bit će jasno tek poduzmu li i ozbiljne korake u financijskoj rehabilitaciji tih ugroženih građana. Da bi to napravili, ne trebaju biti posebno inovativni, dovoljno je da bace oko na prakse drugih država EU; na slovenski se model višekratno referirao i sudac Trgovačkog suda, kandidat za Ustavnog suca Mislav Kolakušić. Osim što, kao i u ostalim državama EU, u Sloveniji ovrhe provodi sud, centralizirani sustav e-ovrha imaju već 10 godina, pet manje nego Austrija. Za pokretanje ovršnog postupka naplaćuju samo sudsku pristojbu koja je, provodi li se ovrha elektroničkim zahtjevom, 44 eura, a u “papirnatom” obliku 55 eura.
Zaštititi minimalnih 3600 kn
– Da zbog postojećeg Ovršnog zakona nismo došli do 300.000 blokiranih, mogli bismo i mi naplaćivati takve sudske pristojbe od kojih bi profitirao proračun, a ne neka agencija. No građani su nam devastirani i u toj situaciji ne smijemo naplaćivati nikakvu pristojbu, dužnici trebaju plaćati samo glavnicu i kamatu – ističe Kolakušić te pojašnjava da stvarni trošak ovrhe ne bi bio veći od 12 kuna jer bi se sve provodilo elektronički, a toliko država može preuzeti na sebe. Centraliziranom e-ovrhom izbjegava se i pokretanje novih ovršnih postupaka za svaki pojedinačni račun, primjerice za tri računa za vodu tri mjeseca zaredom. Finu bi ukinuo.
– Dovoljan je nalog suda banci da se račun ovrši – i to je to! Ako na računu ima sredstava, ovrhovoditelj se naplaćuje, a blokada računa nema nikakva smisla, niti postoji i u jednoj uređenoj državi – kaže sudac koji se zalaže i da iznos primanja zaštićen od ovrhe ne smije biti niži od 3600 kuna: najavljenu izmjenu kojom se zaštićene dvije trećine prosječne plaće podižu na tri četvrtine derogira već drugi stavak istog članka zakona koji predviđa jednak princip ovrhe i na svim ostalim primanjima pa iznosila ona i 200 kuna. Podsjeća i da su beskonačne blokade omogućene 2014. kad je lobističkim pritiscima onih koji na tome zarađuju iz zakona izbrisan članak koji je regulirao da ovrhu koja se ne naplati u roku od šest mjeseci, odnosno godinu dana, sud automatski obustavlja.
– Sve postupke koji traju dulje od pet godina trebalo bi “otvoriti i zatvoriti” po uzoru na stečajeve tvrtki, a ono što se u tom razdoblju ne naplati otpisati, uključujući i ovrhe koje su u tijeku – kaže Kolakušić te dodaje da se aktualne izmjene Ovršnog zakona ne tiču ni novih ni starih dužnika.
– Kakve veze imaju s 300 tisuća blokiranih?! Eventualno omogućavaju da se nekome plaća podstanarstvo godinu i pol dana – revoltiran je sudac koji se, pak, ne zalaže za zaštitu nekretnina u vlasništvu jer dužnik odgovara svom svojom imovinom.
Bez rješenja za već ovršene
Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin također ističe da bi do cjelovite izmjene zakona trebalo uvesti moratorij na ovrhe u tijeku.
– Nijedna zemlja u svijetu nema ovakav sustav ovrha, niti poznaje blokadu računa. Blokade računa primjenjuju se tijekom istraga o pranju novca, mafiji, a kod nas na pristojnim obiteljima koje su došle u financijske probleme – ističe M. Kervatin te napominje da drugdje nema šanse da se “privatna lica” poput javnih bilježnika ili Fine uključe u taj proces. Do nekog boljeg zakonskog rješenja amandmane na ovo uložit će i saborski zastupnik Snage Goran Aleksić: na prvom je mjestu podizanje cenzusa ispod kojeg nije moguća ovrha nad nekretninom s 20.000 na 50.000 kuna, ali i nemogućnost ovrhe nad nekretninom ako je rezultat duga po kreditu s promjenjivom kamatom ako je banka nije ugovorila u dogovoru s dužnikom. Tražit će i da dužnik pismom namjere može izjaviti da više ne može otplaćivati dug u kojem postoji nekretnina pod hipotekom i da mu se omogući prodaja te nekretnine za 80% vrijednosti preostalog duga tijekom tri mjeseca i otplata preostalih 20% novim kreditom. Amandmanom će zahtijevati i odgodu ovrhe do pravomoćnosti presude ako dužnik vodi postupak zbog nepoštenih odredaba u ugovoru o kreditu.
Treba ukinuti Finu i uspostaviti novi financijski sustav, po uzoru na Austriju i Njemačku.