Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u jeku parlamentarne, poslijeizborne krize 2015. godine sastavila je svoju tehničku Vladu, za slučaj da se nije formirala saborska većina koja bi državu vodila do novih izbora, a gotovo tri godine poslije prvi put otkrivamo neke od ministara iz te “za svaki slučaj” Vlade.
Priču o predsjedničinoj Vladi aktualizirao je bivši šef kurikularne reforme Boris Jokić jer je na N1 televiziji prvi put rekao da je tada, na poziv Kolinde Grabar-Kitarović, pristao biti ministar obrazovanja.
Briga o stabilnosti države
Dosad je bilo potpuno nepoznato da je u toj Vladi ministrica turizma trebala biti dr. sc. Danijela Mihalić Gračan, bivša kraljica svijeta, a danas profesorica na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji. Zdravko Marić trebao je biti ministar financija, a to je i postao prvo u Vladi Tihomira Oreškovića, zatim i ostao u Vladi Andreja Plenkovića. Bruna Esih, danas predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku, pristala je tada biti ministrica socijale, a posebno je intrigantno da su u toj Vladi pristali biti i desničarka Esih i ikona ljevice Boris Jokić! Rijetko viđena kombinacija koja teško da bi se ponovila više i u jednoj, makar i imaginarnoj, što je na kraju i ostala, predsjedničinoj Vladi. Ministrica unutarnjih poslova trebala je biti Ana Marija Kirinić, pročelnica Kabineta predsjednice, a Nikola Brzica ministar obrane. Brzica je bio pomoćnik ministra Damira Krstičevića, sadašnjeg ministra obrane, ali u siječnju 2017. podnio je ostavku na tu funkciju. Mate Granić, današnji predsjedničin savjetnik, trebao je biti ministar vanjskih poslova, a u toj je Vladi ministar i potpredsjednik Vlade trebao biti i Mate Radeljić, sada savjetnik predsjednice za unutarnju politiku. Premijer te Vlade trebao je biti Damir Vanđelić, šef uprave Croatia osiguranja, što je i dosad bila poznata informacija. Puni sastav tehničke Vlade predsjednice RH nikada nije objavljen pa su potvrđena imena Večernjem listu dosad najprecizniji barem jedan dio te Vlade. Izvori bliski Pantovčaku kažu da su okolnosti tada bile takve da se trebalo brinuti o stabilnosti države, pa je i tehnička Vlada trebala nalikovati na Vladu nacionalnog jedinstva koja je obuhvaćala širok politički spektar i stručnost kandidata za ministre.
Te 2015. nakon parlamentarnih izbora problem je bio što nije bilo apsolutnog pobjednika, HDZ je bio relativni pobjednik i nije odmah uspio s partnerima sastaviti potrebnu apsolutnu većinu od 76 zastupnika jer je Most igrao između HDZ-a i SDP-a. Naposljetku se Most u dramatičnim okolnostima priklonio HDZ-u inzistirajući na nestranačkom premijeru.
Nikad nije realizirana
Vrh HDZ-a tada je bio ljutit na predsjednicu jer mandat za sastavljanje Vlade nije dala Tomislavu Karamarku, tadašnjem šefu HDZ-a, kao relativnom pobjedniku, premda ona to po Ustavu nije smjela učiniti. Predsjednica je tada okupila pet ustavnopravnih stručnjaka, budući da se Hrvatska prvi put našla u situaciji da danima nakon izbora nema stranke koja ima apsolutnu većinu zastupnika, koji su tada tumačili Ustav da u slučaju nesastavljanja Vlade predsjednica može oformiti tehničku Vladu koja bi državu vodila do novih parlamentarnih izbora. U posljednji trenutak, a na raspolaganju su imali samo 24 sata (predsjednica je nabijala tempo strankama da se pregovori ne bi razvlačili do beskraja), HDZ i Most na Pantovčak su doveli Tihomira Oreškovića kao nestranačkog premijera koji je dobio mandat za sastavljanje Vlade koju je nakon šest mjeseci, nezadovoljan odnosima s Mostom i Oreškovićem, srušio Tomislav Karamarko. Pa predsjedničina Vlada nikada nije realizirana premda je bila spremna.
Sve se zna ali o ''splitskoj svastici'' vlada jadranska sinkopa,misterija.