Kolika je imovina države precizno će se znati prvog dana iduće godine do kada bi se trebao objaviti Registar državne imovine, a do tada se o tome samo spekulira. Ipak, i prije nego se finalizira popis na kojem je do sada upisano 326.007 stavki, imovinom države koja uključuje više od 700 tvrtki, stanove, poslovne prostore, rezidencije, pomorska dobra, građevinska i turistička zemljišta morat će se puno efikasnije upravljati nego dosad. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države napisan je, u fazi je javne rasprave koja će trajati do 10. srpnja, a prema dijelu odredbi jasno je da treba stupiti na snagu prije 1. kolovoza. Vlast nad imovinom, po njemu, preuzima Državni ured za upravljanje državnom imovinom i njegov predstojnik Mladen Pejnović. Posao će mu biti ugasiti AUDIO i ustrojiti Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), čija bi uloga trebala biti puno proaktivnija i koji bi u dvije godine trebao prodati udjele u više od 500 tvrtki te provesti opsežna restrukturiranja.
Vatrogasne mjere
I tu nije riječ samo o gašenju jedne agencije, koju će se zamijeniti drugom, nego o promjeni centra za upravljanje enormnim kapitalom, kojim se posljednjih dvadesetak godina loše upravljalo. Pejnoviću se u ruke stavljaju financijska imovina vrijedna 41,7 milijardi kuna te brojne nekretnine.
– CERP ili neka druga organizacija, ovisno o tome kako je nazovemo, morat će aktivnije nego do sada raditi restrukturiranja. AUDIO je, nažalost, najčešće služio za "vatrogasne mjere". Sada je potrebno da se država postavi kao aktivni vlasnik – komentirao je Pejnović za Večernji list. Novi CERP neće upravljati strateškim poduzećima nego će to raditi Povjerenstvo u kojem će sjediti pet ministara, a vodit će ih potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Pejnovićevo preuzimanje nadzora nad državnom imovinom ima i političku konotaciju, s obzirom na to da se u pozadini osnivanja DUUDI-ja krilo SDP-ovo nastojanje da spriječi HNS da zavlada državnom imovinom. Čini se da je uz Pejnovićevu pomoć SDP uspio dokinuti svaku mogućnost da mu itko iza leđa kontrolira nekretnine i tvrtke. U tim političkim igrama i sukobima prve žrtve bit će zaposlenici AUDIO-a. Oni postaju državni službenici, što znači manje plaće. Lani je AUDIO po zaposlenom trošio 14.500 kuna bruto mjesečno, dok je prosječna bruto plaća državnog službenika iznosila oko 8650 kuna. Nova pravila istodobno će značiti i puno više rada, a neslužbeno doznajemo da se na današnje čelnike AUDIO-a u novoj agenciji i ne računa previše, kao i da su u DUUDI-ju svjesni da će jedan dio ljudi odbiti nove ugovore s manjom plaćom. Pejnoviću će trebati stručni ljudi, jer osim privatizacije po hitnom postupku i prodaje malih udjela u za državu nevažnim tvrtkama, CERP mora upravljati i tvrtkama čije će dijelove država preuzeti u sklopu postupaka predstečajne nagodbe. Te će se tvrtke također restrukturiranjem morati pripremati za prodaju, a novost je da će država angažirati i investicijsko društvo da joj pomogne s prodajom manjinskih udjela.
Iskusni menadžer
Mladen Pejnović ima bogato iskustvo u realnom sektoru i u političke krugove aktivno se vratio dolaskom Kukuriku koalicije na vlast. Prvi menadžerski angažman imao je 1991. kao pomoćnik generalnog direktora Zagrebačkog velesajma, nakon kojeg odlazi u Astru, u kojoj vodi predstavništvo u Moskvi.
Pejnovićeva karijera nakon odlaska u Rusiju okreće se u smjeru telekomunikacija, u čemu postiže veći uspjeh. Počinje kao predsjednik nadzornih odbora šest GSM kompanija Sibira i Dalekog istoka, potom preuzima vođenje Golden Telekoma u Ukrajini, a napreduje na mjesto potpredsjednika Sovintela, korporacije Golden Telekoma. U Hrvatskoj je tri godine, do 2011., konzultant, a potom se aktivira kao predstojnik DUUDI-ja.
>> 'Hrvatska je u najvećoj tajnosti rasprodala 15,5 tona zlatnih poluga'
