Poljski premijer Donald Tusk najavio je pred parlamentom da Poljska razmatra mogućnost pristupa nuklearnom naoružanju te uvođenje obvezne vojne obuke za sve muškarce, u sklopu ambicioznog plana stvaranja 500.000 vojnika snažne vojske kao odgovor na rusku prijetnju. Ova značajna vojna ekspanzija Poljske događa se u trenutku kada diljem Europe raste zabrinutost da bi američki predsjednik Donald Trump mogao uspostaviti bliže veze s Kremljom i udaljiti se od tradicionalnih zapadnih savezništava - što Varšava percipira kao potencijalnu egzistencijalnu prijetnju.
Tusk je otkrio da Poljska vodi "ozbiljne razgovore" s Francuskom o zaštiti pod francuskim nuklearnim kišobranom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je naznačio spremnost za razmatranje načina na koje bi francusko nuklearno odvraćanje moglo pružiti zaštitu široj Europi.
Tusk je upozorio da se Poljska ne smije oslanjati isključivo na konvencionalno naoružanje. "Moramo shvatiti da Poljska treba razvijati najnaprednije vojne kapacitete, uključujući one povezane s nuklearnim i suvremenim nekonvencionalnim oružjem... Ovo je utrka za sigurnost, a ne za rat," izjavio je. Kao primjer je naveo Ukrajinu, koja je napuštanjem svog nuklearnog arsenala postala meta ruske agresije, piše Politico.
Tusk se osvrnuo i na planove za značajno jačanje poljskih konvencionalnih snaga. "Cilj nam je do kraja godine uspostaviti sustav u kojem će svaki odrasli muškarac u Poljskoj biti osposobljen za ratovanje, stvarajući tako rezervu primjerenu potencijalnim prijetnjama," objasnio je. Trenutno poljska vojska broji oko 200.000 pripadnika, što je čini trećom po veličini u NATO-u, iza SAD-a i Turske, te najvećom među članicama EU-a u savezu. Tusk je napomenuo da Ukrajina raspolaže s oko 800.000 vojnika, dok Rusija ima 1,3 milijuna ljudi pod oružjem.
Dodao je da Poljska ne odustaje od NATO-a. "Svaki sposoban građanin trebao bi biti spreman braniti svoju zemlju ako se ukaže potreba. Organizirat ćemo obuku na način koji neće opterećivati ljude," izjavio je Tusk, napominjući da će i žene imati mogućnost dobrovoljnog sudjelovanja, iako je "ratovanje još uvijek pretežno muška domena." Tusk je pojasnio da ovo ne znači povratak obaveznom vojnom roku, ukinutom u Poljskoj 2008. godine, već je odgovor na promijenjene okolnosti. Trenutno, sve veća zabrinutost zbog Rusije, kao i nesigurnost oko pouzdanosti tradicionalnog savezništva sa SAD-om, dovodi do korjenitih promjena u vojnom planiranju.
"Poljaci neće prihvatiti stav da smo bespomoćni ako predsjednik Trump odluči promijeniti politiku," naglasio je Tusk. "Poljska i dalje smatra apsolutno ključnim održavanje bliskih veza sa Sjedinjenim Državama i NATO-om. To ostaje neupitno," dodao je. Kao najveći ulagač u NATO-u, Poljska trenutno izdvaja 4,7% BDP-a za obranu, a Tusk je pred parlamentom najavio povećanje na 5% - razinu koju zagovara američki predsjednik Trump. Zemlja ulaže značajna sredstva u vojnu opremu, nabavljajući tenkove, proturaketne sustave i borbene zrakoplove iz SAD-a, te razno naoružanje iz Južne Koreje.
Nedosljedni signali iz Trumpove administracije posebno zabrinjavaju Poljsku, čija se sigurnosna strategija temelji na bliskoj suradnji sa SAD-om. Uz prisutnost oko 10.000 američkih vojnika, Poljska intenzivno nabavlja američko oružje, što izaziva negodovanje drugih europskih zemalja. Međutim, nedavni događaji poput neprimjerenog tretmana ukrajinskog predsjednika Zelenskyja u Bijeloj kući, obustava vojne pomoći Ukrajini od strane SAD-a, te Trumpove izjave o mogućem neispunjavanju NATO obveza, izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
"Uočavamo značajnu promjenu u američkoj politici prema Ukrajini, no ne možemo to ignorirati samo zato što nam se ne sviđa. Moramo pažljivo i objektivno procijeniti što to znači za naše interese," zaključio je Tusk pred parlamentom.
POGLEDAJTE VIDEO: Anušić o naoružanju Hrvatske
Čuj ekipa se nuklearno naoružava a moje neodvajanje otpada će uništiti planetu. Lažovi jedni