Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije pozvao je stanovnike s područja gradova Gospić, Otočac i Senj te općina Perušić i Karlobag da se hitno jave ako za piće koriste vodu iz vlastitih bunara, cisterni ili se opskrbljuju iz lokalnih vodovoda koji nisu u sustavu javne vodoopskrbe. Povod su za poziv "nova saznanja o prodoru PFAS spojeva u podzemne vode ispod odlagališta otpada u Gospiću". Priča o ekološkoj bombi u Lici tako se nastavlja, iz dana u dan stižu nove informacije, a stanovnici su sve zabrinutiji za zdravlje. Odlagalište opasnog otpada u Gospiću prerasta u najveću ekološku aferu nakon što je Uskok "zbog velikog interesa javnosti" objavio nalaze stručnjaka o opasnim tvarima. Potencijalnih ekoloških bombi diljem Hrvatske ima još, manjeg ili većeg razmjera. U nastavku donosimo kratak pregled 12 najopasnijih lokacija na prijedlog stručnjaka i članova udruge Zelena akcija.
Gospić
Vještačenje u industrijskom kompleksu u Bilajskoj ulici u Gospiću, koje je proveo Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, potvrdio je da je tamo odloženo oko 37.000 tona miješanoga tehnogenog otpada, među kojim su elektronički, medicinski, plastični, građevinski te obrađeni komunalni i industrijski otpad. Na toj su lokaciji utvrđene znatne količine otpada različitog sastava i svojstava, uključujući otpad koji je nedvojbeno klasificiran kao opasan, otkrivene su povećane razine PFAS "vječnih kemikalija", a analizama su potvrđene i izrazito povišene koncentracije štetnih i opasnih tvari poput bakra, cinka, olova i antimona. Potvrđeno je i da došlo do onečišćenja tla i širenja izvan samog odlagališta.
Benkovac, Varaždin i Senj
Nakon izbijanja afere u Gospiću, koja je uzdrmala Vladu, javljaju se i stanovnici Benkovca, Senja i Varaždina, gdje je tvrtka bračnog para Šincek također odlagala otpad. Građani Benkovca s nestrpljenjem očekuju rezultate analize s tamošnjeg ilegalnog odlagališta otpada na prostoru kamenoloma, kilometar i pol od središta grada, gdje je, kako se sumnja, zatrpano oko 11.000 četvornih metara razmrvljene plastike. Sumnja se i da se otpad u kamenolom dovozio iz Italije, Slovenije i Hrvatske od 2022. do 2024. godine. Očekuju se rezultati i za Varaždin, gdje je odloženo oko 5000 tona iste tvrtke na prostoru bivšeg Mundusa, te za Senj, gdje je, prema Uskoku, završilo oko 2640 tona.
Poznanovec
O nužnoj sanaciji ilegalnog odlagališta otpada u Poznanovcu u općini Bedekovčini u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je prema nekim procjenama odloženo oko 13.000 tona otpada, govori se već desetak godina, a početak se stalno odgađa. Mještani tvrde da se otpad počeo dovoziti 2014. godine, a sumnjaju da je dio nezakonito uvezen iz Slovenije. Posebno ih zabrinjava to što je dio otpada zakopan. Žale se na smrad i otpad koji vjetar donosi u njihova dvorišta, a tvrde i da je povećan broj oboljelih od malignih bolesti iako u HZJZ-u tvrde da nema odstupanja, a župan Željko Kolar ističe da monitoring voda nije utvrdio nečistoće. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost raspisao je natječaj za uklanjanje i zbrinjavanje nepropisno odloženog otpada za dvije lokacije u Poznanovcu, a analiza je pokazala da ima i opasnog otpada.
Ježdovec
U udruzi Zelena akcija među potencijalne ekološke bombe uvrštavaju i odlagalište u šumi u Ježdovcu na zapadu Zagreba. Riječ je o jednom od najvećih ilegalnih odlagališta otpada u zemlji, kamo otpad dovoze privatne tvrtke. Mediji su izvještavali da se u Ježdovcu godinama zatrpava otpad na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma, Grada Zagreba i države. Godinama se krči šuma i zatrpavaju razne vrste otpada, ističu u Zelenoj akciji.
– To su tvrtke koje se time bave doslovce kao kriminalnim biznisom i to su kaznena djela protiv okoliša, koja se u Hrvatskoj međutim procesuiraju kao prekršaj. Dok god je to prekršaj s ovako smiješnim kaznama, taj se problem neće riješiti. Ovo je kazneno djelo, to je uhodana praksa i biznis kojem država mora stati na kraj – izjavio je 2024. zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Policija je prije pet mjeseci uhitila poduzetnika Jakova Matkovića koji se tereti za kaznena djela onečišćenja okoliša i protupravne eksploatacije rudnog blaga. Ista se tvrtka dovodi i u vezu s odlagalištem u Pavučnjaku kod Samobora, gdje je pronađen zakopani azbest.
Jama Sovjak
Jama Sovjak crna je točka visokoonečišćena opasnim otpadom smještena na rubnom dijelu naselja Marinići u Općini Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji. Jama je od 1956. do 1990. godine služila kao odlagalište opasnog otpada za potrebe industrije, uglavnom područja grada Rijeke, a dijelom i iz Slovenije. Tijekom prvih deset godina koristila se isključivo za odlaganje kiselog katrana koji je nastajao kao otpad u rafineriji tijekom proizvodnje maziva, motornih ulja i asfalta. Uz katran u znatno manjim količinama odlagale su se i druge vrste opasnog otpada, kao što su otpadni katran iz koksare, acetilenski mulj iz brodogradilišta, sirova nafta i naftni proizvodi iz spremnika, ostaci ulja, razni petrokemijski otpad, otpadne vode iz spremnika za čišćenje, otapala, otpadna ulja za rezanje i roba loše kvalitete od carinskih službi, nabrajaju u Fondu. Općina Viškovo je vlasnik katastarske čestice na kojoj se nalazi jama, a odgovornost za sanaciju snosi država. Projekt sanacije te lokacije visokoonečišćene opasnim otpadom pokrenut je potkraj lipnja 2018.
Biljani Donji – tzv. Crno brdo
Tzv. Crno brdo od troske u Biljanima Donjim prolazi kroz temeljitu sanaciju koja će završiti i prije ugovorenog roka u studenome, no mještani i dalje strahuju od posljedica za vodu i tlo. Riječ je o troski iz bivše Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Do sredine srpnja s lokacije u Biljanima Donjim odvezeno je i obrađeno oko 120.000 tona opasnog otpada, što je oko 90 posto ukupne količine.
Žitnjak
Na prostoru nekadašnje industrijske zone između Slavonske i Radničke avenije na Žitnjaku, gdje je svojevremeno radila tvrtka Dioki, uskladišten je otpad također propale tvrtke E-Kolektor. Prema nekim neslužbenim procjenama odloženo je oko 10.000 tona otpada, najviše plastičnog. Predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović rekao je za 01Portal u siječnju ove godine da je problem na Žitnjaku eskalirao 2018. godine kada je na toj lokaciji radila tvrtka s dozvolama za gospodarenje otpadom i preuzimala plastiku i druge vrste otpada s gradskih lokacija, uključujući otpad s gradskih groblja. Nakon stečaja ostale su velike količine otpada.
– U blizini su postrojenja JANAF-a, golemi spremnici ukapljenog naftnog plina i same nafte. To je područje koje je vrlo teško braniti u slučaju bilo kakvog incidenta, pogotovo požara, na što je upozoravala i Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba – upozorio je Pavlović.
Pazin
Na Dubravici u Pazinu nepropisno je zbrinuto oko 4000 tona otpada. Prema pisanju lokalnih medija, 2019. godine tvrtka Natural Recycling Company dobila je od Istarske županije dozvolu za obradu otpada, pa je 2019. i 2020. godine uvezla plastični otpad, gume i tekstil. Otpad je protuzakonito odložila u bivšim industrijskim halama Istraplastike i završila u stečaju.
– Od 2021. godine bojimo se da ne dođe do samozapaljenja ili zapaljenja otpada. Nepojmljivo je da država ne može građanima i građankama pružiti povjerenje i osjećaj sigurnosti – izjavila je 2023. godine gradonačelnica Suzana Jašić. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u međuvremenu je u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije pokrenuo postupke sanacije toga ilegalnog odlagališta otpada.
Vrbovec Samoborski
Nakon dugog niza godina počeo se rješavati problem nepropisno odloženog otpada na lokaciji u Vrbovcu Samoborskom. Tvrtka odgovorna za odlaganje otpada unatoč izrečenim kaznama i izdanim rješenjima još nije uklonila otpad, pa će sanaciju provesti i financirati Fond za zaštitu okoliša, Ministarstvo i Grad Samobor. Ilegalno odlagalište nalazi se na vodozaštitom području i u blizini kuća. Fond je nedavno zaprimio šest ponuda, a sve su unutar procijenjene vrijednosti nabave od 3,84 milijuna eura. Prema procjenama, na lokaciji se nalazi oko 8000 tona nepropisno odloženog otpada. Najveći udio čini plastika, a ostatak ambalaža, gume, papir, karton te manje količine metala i miješanog komunalnog otpada. Oko 70 posto otpada nalazi se u balama, dok je preostali dio rasut po terenu i djelomično razložen zbog dugotrajnog izlaganja vremenskim uvjetima.
Lovinac
Potencijalna ekološka bomba nalazi se i u općini Lovinac pokraj Gračaca, gdje se godinama nalaze tone različitoga plastičnog otpada i guma, i to pokraj jezera Štikada iz kojeg se crpi pitka voda. Kao i u nekim drugim sličnim slučajevima, i u ovom je tvrtka koja je odlagala otpad završila u stečaju, pa se izrade plana sanacije prihvatio Fond za zaštitu okoliša. Neki građani ne želi piti vodu iz vodovoda jer ne vjeruju da je zdravstveno ispravna za piće.
Otvori KEKS Pay
Ajmo malo ublažavanja odgovornosti nismo mi krivi svi to rade. Bokte za 10000 tona otpada oni idu ovako razvodnjavati. Ova vlast radi direktno protiv naroda, a medioji im pomažu