Stabilnost Irske više nikada neće biti uzdrmana špekulacijama i pohlepom, istaknuo je irski premijer Enda Kenny u obraćanju zemlji sa 4,5 milijuna stanovnika nakon izlaska iz programa pomoći, tzv. bailouta.
Irska je prva zemlja eurozone koja je potpuno odradila program koji je nametnula Trojka – Europska unija, Međunarodni monetarni fond i Europska središnja banka.
Nakon puknuća nekretninskog mjehura banke su se našle u problemima, vlada preuzela njihov dug pa, spašavajući ih, sama upala u probleme. Prije tri godine zemlja je došla na rub bankrota, nije mogla posuđivati novac na međunarodnom tržištu te je od Trojke morala posuditi 85 milijardi eura. Pritom se obvezala na povećanje poreza, smanjenje državne potrošnje i prodaju državnih kompanija.
Dosta je bilo poniženja
To je bio dan poniženja za Irce. Svaka tri mjeseca dolazila je kontrola iz Bruxellesa, a političari u Dublinu strepili su od njihova izvješća. No od ovog tjedna Irska je opet stekla financijsku nezavisnost te se na tržištu može zaduživati poput ostalih zemalja.
Nakon duboke recesije zemlja je počela bilježiti blagi rast pa se iduće godine očekuje povećanje BDP-a od 1,8 posto. To je pak vratilo povjerenje ulagača koji su opet spremni kupovati irske obveznice. Stopa nezaposlenosti istovremeno je pala sa 15 na 13 posto.
– Prije tri godine nestajalo je 1600 radnih mjesta svaki tjedan (230 dnevno). Sada se svaki tjedan otvori 1000 poslova – izjavio je irski premijer. No David Ralph, suradnik vodećeg dnevnog lista The Irish Times, upozorava da to nisu stalni poslovi, već potplaćeni rad.
– Deseci tisuća rade kao pripravnici u profitabilnim kompanijama čime su izbrisani iz evidencije nezaposlenih – kaže.
Za razliku od vlade, brojni građani u svakodnevnom životu ne vide oporavak.
– Ja se u Irsku ne namjeravam vratiti – ističe Diarmuid Hayes, zaposlenik konzultantske kompanije u Madridu. Od izbijanja krize mnogi su Irci napustili zemlju, većinom odlazeći u SAD, Australiju i Kanadu, što je također smanjilo broj nezaposlenih.
– Priča da izlazimo iz krize običan je mit – kaže David Ralph.
– Možda ekonomska bilanca tako pokazuje, no samo na papiru. Na društvenom planu i prema svakodnevnom životu mi smo apsolutno u krizi – ističe.
Platili previsoku cijenu
Premijer pak poručuje: „Maknut ćemo barijere otvaranju radnih mjesta i reformirati socijalni sustav kako bi pomogao nezaposlenima“. Dosad je, naime, stezao remen građanima srezavši plaće u državnom sektoru 20 posto, a to isto je napravljeno i u privatnom. Istovremeno su povećani porezi, a bez djelomične potpore ostali su nezaposleni i invalidi. Vlada je smanjila državnu potrošnju za 30 milijardi eura kako bi kreditori dobili novac.
– Platili smo previsoku cijenu. Socijalna država više ne postoji – kaže Hayes.
Od 2010. broj beskućnika porastao je za 20 posto, a 60 posto obitelji još teško plaća mjesečne kredite. Razlike između bogatih i siromašnih su se povećale, tvrdi think-tank Social Justice Ireland. Istovremeno Portugal, Grčka i Cipar nastavljaju provoditi bolne rezove slijedeći program Trojke. Za razliku od Irske, ondje se još ne vidi tračak oporavka.
S svježih 85 milijardi € ostvarili su rast BDP-a od 1,8% i smanjili nezaposlenost za 2%? Hm!