Za pad američkog rejtinga u svijetu najviše je odgovoran jedan čovjek – predsjednik Donald Trump. To se može zaključiti iz rezultata ispitivanja američkog instituta Pew Research Center, koji je u utorak objavio veliko istraživanje, među čak 42 tisuće ispitanika u 36 zemalja. Rezultat je porazan, u gotovo svim zemljama Ameriku se danas vidi kao manje pouzdanog partnera u usporedbi s 2022., kada je Joe Biden bio američki čelnik. SAD 4. srpnja obilježava 250. godišnjicu svoje neovisnosti, ali nakon neuspjeha u ratu u Iranu i imidža koji je Trump izgradio, američka je meka moć doživjela ozbiljan udarac. Istraživanje Pewa provedeno je između 8. veljače i 13. svibnja, većinom tijekom trajanja američkog i izraelskog rata s Iranom, koji je stvorio velike probleme u globalnoj ekonomiji. Među anketiranim nacijama nisu Hrvati, ali jest niz europskih saveznika Amerike, kao i brojne zemlje u Aziji poput Indije i Bangladeša, u Africi (Gana, Kenija), Južnoj Americi...
Posebno upada u oči koliko je u zemljama koje se smatraju američkim saveznicima nazadovala slika o Americi, u usporedbi s 2022., odnosno razdobljem kada je Biden bio na čelu SAD-a. Postotak ispitanika koji tvrde da je Amerika pouzdan partner njihove zemlje pao je u četiri godine u Južnoj Koreji (s 83 na 57%), Njemačkoj (s 83 na 39%), Italiji (sa 73 na 34%), a slično je u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Australiji... Štoviše, istraživanja Pewa objavljena tijekom godina vrlo jasno pokazuju da je za američki rejting kod saveznika najvažnije bilo upravo to tko upravlja Amerikom: kada su u Bijeloj kući bili Biden i Barack Obama, slika o SAD-u bila je ružičasta, dok je u Trumpovim godinama svaki put potonula. Trump je, također, manje popularan svjetski lider od ruskog čelnika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Kada se pogleda prosjek svih 42 tisuće ispitanika u 36 obuhvaćenih zemalja, Xiju vjeruje 34% njih, Putinu 31%, dok je Trump dobio povjerenje samo 23% ispitanika. S druge strane, najbolje stoji francuski predsjednik Emmanuel Macron s 43%, dok ukrajinskom čelniku Volodimiru Zelenskom vjeruje 35% ispitanika. Najgore je ipak prošao izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kojem podršku daje samo 18% ljudi. Za Trumpa su ove brojke većinom negativne, ali nisu svagdje. Najbolji rejting ima u Filipinima, Izraelu, Nigeriji, Keniji i Gani. No to su, uz Indiju, jedine zemlje u kojima o američkom čelniku većina ljudi ima pozitivno mišljenje.
S druge strane, zapanjuje slučaj Poljaka, koji su se baš primjetno ohladili od američkog predsjednika iako je to zemlja koja tradicionalno puno pozornosti posvećuje njegovanju dobrih odnosa s Washingtonom. Danas 29% Poljaka ima dobro mišljenje o trenutačnom američkom šefu države, a 67% ih nema, i s time su nekako u skladu s globalnim prosjekom. No prije samo sedam godina, tijekom prvoga Trumpova mandata, situacija je bila obrnuta. Pew je 2019. također provodio to istraživanje i tada je većina Poljaka Trumpu bila naklonjena (51% njih mu je vjerovalo, a 39% nije). Pad Trumpova rejtinga čak i u Poljskoj mnogo toga govori o njegovoj slici u Europi. Možda još više od toga odzvanja koliko su u svijetu nepopularne konkretne Trumpove vanjskopolitičke odluke. Za koji god potez pitali ispitanike u 36 zemalja, nijedan ne dobiva podršku većine sudionika ankete.
Najgore stoji njegovo svojatanje Grenlanda, koje podržava samo 14% ispitanih, carinama palac gore daje 18%, jednako koliko je sklono njegovu utjecaju na rat u Gazi. Politiku prema Iranu zagovara samo 20% ispitanih. Trumpov odnos prema ratu u Ukrajini podržava također petina ispitnika u svim zemljama, a 22% ih podržava politiku prema Venezueli. Drugim riječima, što god da je Trump radio u međunarodnoj areni u posljednjih gotovo godinu i pol otkad se vratio na vlast, nije naišlo na plodno tlo kod međunarodne javnosti. U svojem drugom predsjedničkim mandatu, koji je počeo u siječnju prošle godine, Trump se pokazao kao mnogo agresivniji lider u vanjskim poslovima, barem u usporedbi sa svojim prvim mandatom ili pak erom Joea Bidena, koja je trajala od 2021. do 2025. godine. Pokrenuo je rat na Iran, svojom munjevitom vojno-političkom akcijom oteo je i uhitio predsjednika Venezuele Nicolása Madura, a pritom je prijetio Danskoj zbog Grenlanda, Kubi, Meksiku... Osjećaj da se Amerika s Trumpom na čelu promijenila i postala prijetnja drugim zemljama, uključujući i američke saveznike, očito se uvukla pod kožu ne samo političkim liderima već i samom stanovništvu.
No Trumpovi pristaše govore da zapravo nije slučajno da se političarima iz drugih zemalja ne sviđa ono što američki predsjednik radi. Dosad su mogli iskorištavati Ameriku, kada su njegovi prethodnici Obama i Biden bili na vlasti, ali sada s Trumpom na čelu to više nije moguće, kažu. – Nakon četiri godine slabosti koje je pokazivao Joe Biden, predsjednik Trump obnovio je američku moć kod kuće i u inozemstvu. Vanjska politika predsjednika Trumpa koja kreira moć putem snage prokušan je pristup koji Americi jamči sigurnost te će obeshrabriti globalne prijetnje i u godinama što dolaze – rekla je pomoćnica glasnogovornice Bijele kuće Olivia Wales.
Otvori KEKS Pay
Relevantni anketirani kojima su putler i xi popularniji od Trumpa. Bitno za EU i RH