Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Oni rade aplikacije, mi otpatke

Možemo li angažirati nizozemske stručnjake za mentore u kreiranju poljoprivredne strategije i iskorištavanju potencijala
02. travnja 2017. u 14:45 6 komentara 2192 prikaza
polje
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Površinom su i 30-ak posto manji od Hrvatske i imaju pet puta manje registriranih poljoprivrednika, no po pitanju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nametnuli su se kao europska i svjetska velesila. Riječ je, naime, o Nizozemskoj koja je s relativno skromnih resursa u lanjskoj godini izvezla hrane, znanja i tehnologija u poljoprivredi u vrijednosti 94 milijarde eura, 10 milijardi više nego godinu ranije, ostavivši drugoplasirane Nijemce daleko iza s 23 milijarde te trećeplasirane Belgijance s 10,1 milijardi eura na europskoj ljestvici izvoznika. Pokraj takvih brojki hrvatski se izvoz od 1,7 milijardi eura čini poput statističke pogreške, pogotovo ako se zna da nas je nedostatnost u svemu koštala 2,6 milijardi eura uvoza. Dostići jednu Nizozemsku nećemo nikad, tvrde stručnjaci. No jesmo li svih ovih godina od nje mogli barem nešto naučiti, pitaju, angažirati neke nizozemske stručnjake koji bi nam bili mentori u kreiranju poljoprivredne strategije i iskorištavanju potencijala ili barem kopirati dobre primjere i prakse koje su toj zemlji proteklih godina donijeli i reputaciju drugog najvećeg svjetskog izvoznika u poljoprivredi i hortikulturi, iza SAD-a, a na ljestvici top 5 u svijetu za njom, osim Njemačke, kaskaju i Brazil i Kina.

Top agrarni lanac

– Oznaka Made in Holland nije više sinonim samo za tulipane i sireve. To su sada i znanja i tehnologije, pametni i inovativni proizvodi s kojima naša reputacija u globalnoj proizvodnji hrane stalno raste – rekao je nedavno Martijn van Dam, nizozemski ministar poljoprivrede. U poljoprivrednom izvozu Nizozemske oko 9 mlrd. eura čine znanja i tehnologije, poljoprivredni strojevi, aplikacije za prehrambenu industriju, gnojiva..., a od preostalih 85 milijardi gotovo je četvrtina, 24 mlrd. eura, reizvoz – uvoz kojemu su dali dodanu vrijednost i ponovno ga izvezli, dok više od tri četvrtine ukupnoga izvoza prodaju unutar EU.

 je li točno da možemo hraniti i 4 puta više ljudi? Stručnjak otkriva zašto je u Hrvatskoj uvozna hrana jeftinija od domaće i tko je najveći kočničar hrvatske poljoprivrede antiteza midway aplikacija Po zdravu hranu s OPG-ova odsad i mobitelom novac NA KRAJU PROSINCA U blokadi 953 OPG-a – ukupno duguju 418,5 milijuna kuna

Neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor kaže kako je bruto dodana vrijednost nizozemske poljoprivrede čak devet puta veća od hrvatske.

– Nizozemska ima top agrarni lanac od ministra do seljaka – objašnjava Znaor, koji ne propušta istaknuti i kako je nizozemsko Sveučilište Wageningen na kojemu je on dugogodišnji gostujući predavač rangirano kao prvo u svijetu za područje poljoprivrede. Gotovo svi nizozemski poljoprivrednici imaju poljoprivredno obrazovanje, nerijetko i završen fakultet ili magisterij upravo na Wageningenu, dok u Hrvatskoj 30% nositelja OPG-a nema osnovnu školu, a svega 3% ima fakultet.

Elitnu robu ne izvoze

– Oko 30% bruto dodane vrijednosti nizozemske poljoprivrede čini sjemenarstvo i proizvodnja cvijeća, dakle visokodohodovne kulture koje traže top znanje, vještine i tehnologiju. Jedan kilogram profesionalnog povrtnog sjemena tamo košta kao 100 kilograma zlata! A superelitno (krupno) sjeme nikada se ne izvozi, već ostaje u Nizozemskoj – objašnjava Znaor. Jedina rak-rana tamošnje poljoprivrede je utjecaj na okoliš, koji je jako negativan, zbog čega Nizozemci vode veliku bitku s Bruxellesom.

Na upit nije li žalosno da u hrvatskom izvozu dominiraju uglavnom šećer ili sirovine poput pšenice, kukuruza..., Miroslav Kovač, tajnik udruge OPG-a Hrvatske Život, odgovara kako je to s jedne strane zabrinjavajuća, a s druge i sramotna situacija koja jasno zrcali naše slabosti dugoročnih loših politika uzgoja i proizvodnje, ali i odnosa prehrambeno-prerađivačke industrije prema domaćim izvorima sirovine i trgovačke nadmoći.

– Nizozemska, njezini političari, seljaci i zajednica općenito znaju što hoće i u tome se već stotinjak godina strateški usmjeravaju. Znaju da prije svega trebaju nahraniti svoj narod, a onda tek razmišljati o izvozu. Također, da to mogu doseći samo dobro organizirani, uređenih vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem, uzgojnom, proizvodnom i tržišnom infrastrukturom te financiranjem proizvodnje hrane uz podršku domaćih izvora novaca – domaće agrobanke, koju Život u nas zdušno zagovara – kaže Kovač.

OPG je ključni i prirodni nositelj uzgoja i proizvodnje i brine o ukupnosti očuvanja prostora. Upravo tako kako je to u Nizozemskoj, ako već nju uzimamo za primjer, napominje on.

> > HGK: Na policama treba biti 70 posto domaćih proizvoda

> > Kako ubrzati ruralni razvoj? Decentralizacijom

Zagreb: Tomislav Tomašević sa suprugom, roditeljima i bratom
Iva Mertić Tomašević
Tko je izgledna prva dama Zagreba? Kada ga je tek upoznala, mislila je da Tomislav nije za vezu
CAMPGO Campers
PROMO
Hrvati prigrlili trend kampiranja
  • Avatar Point_of_view
    Point_of_view:

    To je isto kao kad naš novinari pišu da se Slavonija iseljava a moglo bi u poljoprivredi raditi, po našim novinarima, na stotine tisuća ljudi. Upravo primjer Nizomske pokazuje, da tome nije tako. U razvijenim zemljama u poljoprivredi radi 2% ... prikaži još! stanovništva. I sve kad bi svih tih 2% bili zaposleni u Slavoniji, to bi značilo tridesetak tisuća uposlenih. Znači, ostali bi morali raditi druge poslove. Bilo u poljoprivredno-prerađivačkoj industriji bilo u drugim privrednim granama. Dok god se mi šamaramo floskulama, kao što su - mi smo bogomdani za ovo ili ono...neće biti napretka. Našeg seljaka prvenstveno zanima kad će stići potpore i koliko će novca dobiti od nerada. A kad se treba organizirati, primjeniti najbolje prakse, preuzeti poduzetnički rizik i odgovornost za ono što si napravio odnosno nisi napravio, onda bi to po njima trebao biti politički odnosno državni problem. A kad se tome pridoda opća zatucanosti i nezainteresiranost za edukaciju i usavršavanje, onda nije ni čudno , da smo tu gdje jesmo, na začelju EU-a.

  • ------------------------------:

    hrvatska je jedinstvena zemlja u evropi koja uhljebljuje one koji ju sto otvoreno,sto suptilno razaraju.

  • ante.oreskovic75:

    Pokušajte napraviti anketu među rukovodećim političarima dali znaju tko je profesor Znaor.