Nakon najava iz Vlade da bi do jeseni trebalo biti obnovljeno 20.000 kuća s manjim oštećenjima nakon razornog petrinjskog potresa, Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, objašnjava projekte koji bi trebali osigurati provođenje tog cilja.
Ministar Medved najavljuje obnovu čak 20.000 objekata do jeseni. Je li to realno? Što se trenutno radi u obnovi na Banovini?
Mi imamo već 6259 zaprimljenih zahtjeva za obnovu objekata sa zelenim naljepnicama. Vlasnici su podnijeli do danas 8136 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu, a sa žutom naljepnicom označeno je 8397 kuća i 4714 s crvenom naljepnicom, a s ozirom da je postupak još otvoren, očekivanja su da će ukupno biti 20.000 stamenih jedinica za obnovu. U ovom trenutku krenuli smo u obnovu zelenih. To su nekonstrukcijski elementi - zabatni zidovi, dimnjaci, krovovi, parapetni zidovi... Idemo isključivo u obnovu i povratak života u kuće u kojima se živjelo do potresa, ne vikendica, ne klijeti i imovine koja se nije koristila. U ponedjeljak je krenula obnova prve kuće, broj povećavamo na dnevnoj bazi, a prema kraju idućeg tjedna očekujemo da će to biti već 100-injak kuća. U ovaj proces krenuli smo proaktivno. Dok su jedinice lokalne samouprave prikupljale zahtjeve, mi smo proveli pozive za iskazivanje interesa za operativne koordinatore, koji su po Zakonu naša produžena ruka. Jer, Središnji ured za obnovu i stameno zbrinjavanje radi svoj standardni posao, onaj koji smo radili i prije potresa. U međuvremenu nikoga nismo zaposlili, jedini koji je novozaposlen možemo reći sam ja,a i to nije novo zaposlenje već zamjena na mjestu državnog tajnika umjesto Nikole Mažara. Operativni koordinatori pokrivaju poslove na između 250 i 500 kuća, a projektanti od 10 do 50 kuća. Oni su usko vezani za pojedino područje, ljudi na tim područjima će ih poznavati i oni će biti vrlo jednostavan kontakt, objašnjavat će ljudima naše buduće projekte. U ovom trenutku imamo potpisane ugovore za izradu projektne dokumentacije za 1060 kuća. Unificirali smo troškovnike, oni svi izgledaju jednoobrazno. Svaki troškovnik, odnosno svaki projekt ima i suglasnost samog vlasnika, a završava s primopredajom koja uključuje pozitivan atest dimnjačara i uputstvo vlasniku što mu je činiti, koja su mu prava i obveze, da ne bi došlo do nekih problema o kakvima se ranije govorilo.
Govorite o poslijeratnoj obnovi?
To je jedna priča koja je, po meni, otišla u krivom smjeru. Od 15.000 obnovljenih objekata imamo prijavljeno oštećenje od potresa na njih 94, i to u većem dijelu zbog neodržavanja i naknadnih zahvata. U blizini epicentra imali smo i manjih konstrukcijskih oštečenja, ali to doista nisu dominantne štete. Ovdje želimo takvu kvalitetu ponoviti, a svaka kuća, svaka kuna koja je došla donacijama bit će publicirana na našim mrežnim strancama, tako da će biti jasno rečeno tko je izvodio radove, tko je izradio projektnu dokumentaciju, kada je bila primopredaja, svi postupci. U primopredajnom zapisniku svakom vlasniku će se jasno dati do znanja koja su mu prava i obveze. Pošto se radi o dimnjacima, nitko danas ne može priključiti neko novo grijaće tijelo na postojeći dimnjak bez atesta dimnjačara. Sve to je bitno da bi ti ljudi sutra bili sigurni. Isto tako i kod ostalih radova sanacije. Mi ćemo raditi zabatne zidove s armirano betonskim serklažima. Ovo nisu jako komlicirani radovi, ali broj od 6.250 kuća je nivo rudnika, rekao bih. Računamo da će nam pred ljeto trebati minimalno 800 građevinskih radnika na tom području da uspijemo.
Ima li Hrvatska građevinsku operativu za to?
Zato smo i krenuli ovako brzo. Ako uzmete u obzir after šokove, potrese koji su se događali u travnju, mi smo još 12. ožujka skupili lokalne stožere civilne zaštite i pojasnili im projekt. U prvom roku od mjesec dana dobili smo prve ulazne podatke, tada 12. travnja imali smo 3817 prijava, danas ih već imamo 6259, što znači da ne zatvaramo prijave. Plan nam je već tada bio uhvatiti građevinsku operativu, koja će sutra ići prema složenijim radovima, početkom ljeta kada se radovi na Jadranu zatvaraju. Ujedno želimo biti otvoreni prema malim obrtnicima, firmama od 5, 10 ili 20 ljudi koje sada rade na izgradnji i uređenju manjih apartmanskih kuća i turističkih objekata. Idemo za tim da postavimo direktnu komunikaciju s tim firmama, da izbjegavamo kooperantsko zapošljavanje i to je način na koji mislimo doći do potrebnog broja od 800 radnika. Kada postavimo takav sustav gdje računamo na značajan doprinos malih tvrtki sa 10-tak radnika u jednoj tvrtki vi morate imati 80 do 100 tvrtki s kojima surađujete kako bi uspjeli. To je veliki projekt i zato smo se odlučili ne čekati. Drugi element je dojam nesigurnosti ljudi koji žive na Banovini, Pounju i dijelovima Karlovačke i Zagrebačke županije. Čovjek ima kuću sa zelenom naljepnicom, na njoj oštećeni zabatni zidi ili dimnjak koji visi, a djeca se igraju u dvorištu što je izuzetno loš osjećaj. Upravo iz tih razloga moramo vratiti sigurnost tim ljudima i potaknuti ih da ostanu, da budu sigurni tamo gdje žive. U Zagrebu smo ipak puno bliži struci, za obnovu su se javila 184 projektna biroa, a u Sisku 14, to su razlozi kada država mora pomoći, organizirati obnovu.
O koliko se obrta zasad radi i kakve ugovore konkretno s njima sklapate?
Sukadno Zakonu o javnoj nabavi proveli smo poziv za iskazivanje interesa. Javilo nam se 37 tvrtki, koje su zainteresirane zato što vide da krećemo dalje i dalje... Interes komunikacijom putem medija ne jenjava, te sve tvrtke upućujemo da se pismima namjere javljaju na Ured, educiramo ih, pomažemo im. Krenuli smo s postupcima jednostavne nabave i pripremamo postupke otvorene nabave, koristimo sve pozitivne mogućnosti Zakona o javnoj nabavi da bismo uhodali sustav i postigli željeni cilj. Ići ćemo s manjim paketima od 20 do 50 kuća, koje dimenzioniramo prema mogućnostima zainteresiranih građevinskih trvtki i obrta. Ako imamo 10 tvrtki s po 10 ljudi, onda ćemo dimenzionirati pakete s 25 kuća, jer takva tvrtka tjedno može napraviti tri kuće. Dimenzionirat ćemo pakete na način da je posao ovog programa obnove svima zanimljiv - veliki paketi za velike tvrtke od 50 ili 100 kuća, a za ove male od 25 kuća. Jako ćemo paziti da preveniramo sve situacije koje bi nam se mogle dogoditi u javnoj nabavi, poput žalbi itd. Dakle, ako dođe do žalbe, mi otvaramo novi paket. Tih 6200 kuća prebacit ćemo u nekih 150 do 200 paketa. Na taj način želimo biti konstantno prisutni na tržištu, a tvrtke bolje reagiraju kada vide kontinuitet. Ovo govorim samo o zelenima, a onda već u lipnju krećemo proaktivno u realizaciju obnove obiteljski kuća sa žutima i crvenima naljepnicama.
Hoće li i njih obnavljati isti obrtnici?
To nam je i cilj. Svi koji imaju naljepnicu će podnijeti zahtjev kada vide da je obnova krenula. Kako provodimo projekt obnove nekonstrukcijski elemenata - zelenih naljepnica , tako vršimo pripreme provedbe programa obnove kuća sa žutim i programa obnove crvenih naljepnica. Ulazimo na teren, partner su nam jedinice lokalne samouprave i mislim da je komunikacija između njih i Stožera sada na izuzetnom nivou.
Kaže sisačka gradonačenica da se u njezinu gradu ništa nije napravilo?
To je po meni odraz blizine lokalnih izbora i jedne nervoze. Mislim da je nabijanje izbornih poena na nedaći loša poruka.Vlada je, koliko znam, dala 30 milijuna kuna Sisku na raspolaganje pa je Sisak radio kontejnerska naselja, a radio ih je i Stožer. Možemo i o rušenju objekata. Da biste srušili objekt, morate imati suglasnost vlasnika. U Petrinji, pitajte dame iz udruge Petrinjsko proljeće ili stanare iz privatnih zgrada koje smo rušili, smo postigli nešto što se zove povjerenje. Danas su tamo srušene tri zgrade s 36 privatnih stanova, stanari su nam dali privolu. Isto će se događati i u Sisku. Za rušenje su prijavljene 473 zgrade, do sada smo ih srušili 66, u tijeku je rušenje još 15 zgrada, a idućih dana slijede još 33 elaborata i nastavak procesa rušenja. Nemaju sve jedinice lokalne samouprave jednako tehnički potkovane ljude pa sada sve uhodavamo, ojačavamo. Potres na području Banovine "prikvačio" se na Zakon o obnovi Zagreba, s minimalnim izmjenama da bi se maksimalno ubrzalo. U tom zakonu nije predviđena izgradnja zamjenskih stanova u višestambenim jedinicama, ali sada smo to premostili. U Jasenovcu smo aktivirali ranije dovršeni projekt za izgradnju zgrade sa osam zamjenskih stanova, koje radove namjeravamo započeti u roku mjesec dana. Što je početak. 6200 prikupljenih zahtjeva za obnovu, od Kostajnice, Majura, Slunja, Lekenika, Pokupskog i Kravarskog, 9 potpisanih ugovora s izvođačima radova za sanaciju 180 kuća, pet operativnih koordinatora, ugovori s 33 projektnih biroa koja rade na tom području i danas obilaze kuće i izrađuju projektnu dokumentaciju, pripremamo jedan proaktivni program obnove žutih i crvenih. Naši ljudi na terenu znaju odgovoriti na upite ljudi s crvenim i žutim naljepnicama, a poruka je jednostavna - po istom mjerilu za koji mjesec dolazimo kod vas. Ne odmaramo se, nego uhodavamo sustav za 1. lipnja, kako ne bi bilo ovih trzavica i korištenja u izbornoj kampanji. To je enormno puno posla. Najlakše je reći, ne radi se.
Što je s rupama u Mečečanima?
To je prirodni fenomen koji je potres urzao. U jednom kratkom vremenu otvorio se velik broj rupa, koje je moguće sanirati, samo je pitanje cijene. Ali na pitanje, koliko zemljišta nije pogodno za izgradnju, odgovor je – jako malo. Ono čime možemo smiriti ljude je to da će biti vrlo malo dislokacija, a one kojih bude mjerit će se u metrima, ne u naseljima. Ako slučajno lokacija zbog rupa nije sigurna, onda će se ići na prvo moguće pogodno zemljište, ali to je vrlo mali broj slučajeva.
Aktivni ste u zagrebačkom HDZ-u. Koliko će na uspjeh stranke na lokalnim izborima utjecati sporost obnove u Zagrebu?
S jedne strane, obnova javnih objekata je otišla jako daleko, što se možda nedovoljno komunicira. S druge strane, na primjer, kontaktirala me je gospođa koja kaže da je njezin stan kabriolet, jer kroz zabatni zid gleda katedralu. Stanari u njenoj zgradi ne žele potpisati obnovu i sada se pitamo tko je kriv. Odgovor nije ni jednostavan ni jednostran. Mislim da ćemo morati ići u reformu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u skladu s praksama drugih zemalja, da se zna što je čija obveza, da se i gradovi aktivno uključe, ako je potrebno upisuju u vlasništvo i da pokrenemo taj proces obnove. Bez toga onove neće biti, bez toga Zagreb neće biti uređeni grad. Mi smo ovdje na Banovini proaktivni, snimamo teren, pomažemo ljudima, educiramo ih. Možda će netko u Zagrebu biti ljubomoran i ljut na Banovinu, ali da nismo tako krenuli Banovina bi nam se ispraznila. Mislim da bi u Zagrebu trebao biti jedan jači zamah Fonda za obnovu kad se radi o pomoći ljudima u izradi projektne dokumentacije bez previše nepotrebnog birokratiziranja. Suglasnost susjeda, financiranje dokumentacije, to je kompleksan problem i neke bi stvari trebalo malo ubrzati. U Zagrebu završava jedan dugogodišnji način vladanja, koji je vidljivo podijelio Zagrepčane što nikako nije dobro. Zagrebu je potrebno povjerenje, to smo mislim na Banovini postigli, nadam se da smo i u Zagrebu na dobrom putu. Dobri projekti su ti koji će nas zbližiti, komunikacija sa strukom i sa građanima, promicanje kvalitete koje Zagreb baštini sa prestankom vraćanja i nametanja ideoloških tema koje izazivaju prijepor. Zagreb mora ponovno živjeti za utakmice nedjeljom, sa svojim klubovima, kako sportskim tako i Saloonom, Lapom, Jabukom, Kulušićem..., koncertima, kazalištima, kavama, restoranima, šetnjama Maksimirom i Sljemenom. Zagrebu su Gornji grad i Centar i srce i duša, obrtnici, butici, Zagreb više nesmije biti politički podijeljeni grad gdje promjena imena trgova izazivaju duboke podijele. Civilizirana demokracija poštuje različitosti, ali i tradiciju.
VIDEO Radovi na uklanjanju oštećenih objekata u Petrinji
Kaj? Onova još nije gotova. Nisu u svo već prošlo vrijeme uspjeli obnoviti tih par tisuća kučica? Ma sramota! Jesu bar obnovljene one koje su nam mediji pokušali podmetnuti ikao lopovluk nekadašnej obnove?