Obećanja župana svih hrvatskih županija koja su prije sedam godina dana
pokojnom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, koji je od njih zahtijevao da
se, koliko mogu, uključe u obnovu do temelja porušenoga Vukovara,
ispunjena su djelomice. Do današnjeg dana donatori su uplatili 84
milijuna kuna, a za dovršenje započetih objekata utrošeno je 215
milijuna kuna.
Proračun
Razliku – 131 milijun kuna – kazao je dr. Ljudevit Herceg, pomoćnik
ministra mora, turizma, prometa i razvitka, platila je država iz svoga
proračuna te tako nije bilo zastoja u obnovi vukovarskih objekata.
Neke županije, primjerice Zagrebačka i Grad Zagreb, posve su ispunile
svoja obećanja. Naime, netom su sklopile donatorski ugovor, uplatile su
sredstva potrebna za obnovu objekata u Vukovaru. Zagrebačka je županija
sa 11 milijuna kuna financirala obnovu Crkve svetog Filipa i Jakova te
franjevačkog samostana, a Grad Zagreb je uplatio 15 milijuna kuna za
obnovu gimnazijske zgrade u Vukovaru. Tri milijuna kuna za obnovu
poznatog vukovarskog vodotornja financirala je i Zadarska županija, ali
on još nije dovršen jer ni prije rata nije bio u funkciji, a neće biti
ni nakon što bude obnovljen jer će biti – simbol napaćenoga grada.
Unatoč tome što je novac za njegovu obnovu stigao u Vukovar, on nije
uzaludno potrošen, nego je preusmjeren u obnovu drugih objekata. A kad
na red dođe obnova vodotornja, taj će se novac Zadarske županije
nadoknaditi iz proračuna.
– Novac koje su uplaćivale županije slijevao se na isti račun i njime
se financirala obnova objekata u Vukovaru prema prioritetima koje je
odredio grad. Novac Zadarske županije upotrijebljen je za obnovu škola
i vrtića, koji su imali prednost jer su nužni za normalno
funkcioniranje grada i život njegovih stanovnika. Time smo omogućili
Vukovarcima da na vrijeme dobiju objekte koji su prijeko potrebni u
životu grada – dodaje Herceg.
Obveze
I proteklih se godina dosta pisalo o tome jesu li sve županije ispunile
obveze prema Vukovaru, kojem su obećale pomoć prije sedam godina. Točan
popis obećanja i uplaćena novca postoji u Ministarstvu i on se, kako su
nam rekli, može vidjeti u Upravi za financiranje. No, zbog kašnjenja
županija u ispunjavanju obećanog nije bilo zastoja u obnovi
prioritetnih objekata – škola, sportskih dvorana, povijesnih zgrada...
– jer je novac nadoknađen iz državnog proračuna. Neke županije, ističe
Herceg, nisu posve ispunile svoje obveze zato što su i same bile
pogođene ratnim razaranjem.
Inače, svake godine u Fond za obnovu Vukovara iz državnog proračuna
slije se između 40 i 50 milijuna kuna za obnovu objekata. Od mirne
reintegracije do danas samo je u obnovu stambenog fonda utrošeno
milijardu i 400 milijuna kuna. Obnovljeno je 3200 stanova i 4700
obiteljskih kuća različite kategorije porušenosti. Međunarodna
zajednica, koja se toliko hvalila svojim doprinosom u mirnoj
reintegraciji i stvaranju suživota u Vukovaru, obnovila je oko 500
stanova, i to na samom početku dolaska hrvatske vlasti u okupirani
grad. Da bi stambeni fond bio posve obnovljen, valja još sagraditi 1600
objekata. Radovi su u tijeku na 380 objekata, a za sljedećih 900 radi
se projektna dokumentacija. Svi porušeni stambeni objekti trebali bi,
ističe dr. Herceg, biti dovršeni tijekom 2007. godine.
Kad se sve zbroji, Hrvatska je u obnovu Vukovara do sada uložila gotovo
dvije milijarde kuna. Osim stanova, u porušenom je gradu obnovljen i
velik dio infrastrukture što se, kada čovjek dođe u Vukovar, na svu
sreću – i vidi.
OBNOVA U sanaciju i popravak porušenog grada heroja Hrvatska je dosad uložila gotovo dvije milijarde kuna
