– Početak podjela treba smjestii u 1945. i priznati što se tada dogodilo. Tada je propao jedan režim, koji nekima nekima još stoji kao dobro rješenje hrvatskog državnog pitanja. Ustaška država nije bila samo totalitarna, kao što to nisu bili ni nacizam i fašizam, oni su bili zločinački u ideji, u planu – rekao je Večernjakov kolumnist novinar i bivši diplomat Mirko Galić u specijalu Večernjeg TV-a pod nazivom "Može li Hrvatska prevladati podjele između ustaša i partizana?" Ta 1945. je dovršila oružani rat, ali je nastavila ideološki, dodao je Galić.
– Nema suglasnosti što se dogodilo. Hrvati su se našli s jedne strane kao poraženi narod, jer Endehazija je bila hrvatska država, tako su je zvali, a istodobno je imala pobjednički partizanski pokret koji je uveo zemlju u novu jugoslavensku kombinaciju, drugog rješenja tada vjerojatno nije ni bilo, i u totalitarni režim. I sada se stalno u Hrvatskoj zaplićemo kao pile u kučinama koji je totalitarizam veći i uspoređujemo dva različita sistema – rekao je Galić i dodao kako je i u komunizmu nakon rata bilo strašnih zločina.
– Jest, i komunizam je bio totalitaran i napravio je nakon rata strašne zločine, ne samo u Bleiburgu, nego i na Golom otoku i drugim područjima. Nije respektirao političke slobode i poštivao ljudska prava. To treba pripisati komunisitičkom režimu i dobu, ali ustaška država je bila satelitska sve vrijeme nacističke Njemačke. Tko danas želi vratiti režim koji je dio Hrvatske prepustio Talijanima, uveo rasističke zakone, formirao koncentracijske logore i zakonom definirao zločine? Tko će reći da nakon Drugog svjetskog rata nije bilo zločina? Treba reći što se dogodilo 1945., poraz jednog sistema, početak drugog koji je na početku bio totalitaran i zločinački. Treba reći što je bilo jaje, a što kokoš. Ako se definiraju stvari i kaže što je bilo 1945., onda će se znati i što je bilo 1990. NDH nije za Hrvatsku ostavila ništa dobro, ostavila ju je na cjedilu – kazao je Galić. Ako se to prihvati, prihvatit će se i da su Hrvati u drugoj Jugoslaviji kao narod uživali dio prava. Govoreći o aktualnoj političkoj krizi i ultimatumima, Galić ističe da je koalicija formirana na interesima za vlast i neće se raspasti dokle god taj interes postoji.
– Događaji unazad zadnja dva, tri dana su stvari ipak zaoštrile i učinile neizvjesnijima nego što je to izgledalo za vikend kada je snimka objavljena – rekao je politički analitičar Dragan Bagić i dodao kako su se stvari dalje odvijale neočekivano i neplanirano. Kazao je kako je njegova teza da ovaj Dabrin potez 'nije slučajan' te da u njemu 'ima nekog plana'.
– Motiv je jasan, DP je u zadnjim anketama pao na jedan i nešto posto, svojim potezima Plenković je snažno ušao u desno biračko tijelo i da ste vi u DP-ovom predsjedništvu što bi ste razmišljali? Razmišljali biste što možete napraviti da se probate vratiti, dobiti pozornost svojeg biračkog tijela i prvo što vam može pasti na pamet je nekakav mali incident pa ćemo tu dobiti pozornost – rekao je Bagić. Dodao je da se nisu očekivale reakcije drugih aktera i da je reakcija Hrebaka zakotrljala neki slijed događaja i da je 'doveo koaliciju u neku situaciju koju dosad nismo imali'. – Sada će se tu stvari morati malo resetirati, morat će se povući neki više nego što je to možda izgledalo u nedjelju ili ponedjeljak – dodao je Bagić.
I Večernjakov kolumnist Žarko Ivković smatra da potez DP-a nije bio slučajan i ne radi se, kazao je, o Dabrinom ultimatumu, već o ultimatumu DP-a. – Taj ultimatum je osmišljen preko noći i on je režiran u vrhu Domovinskog pokreta jer ovo nije samostalan autonoman potez Josipa Dabre – naglasio je Ivković. I on smatra da DP-u nije u interesu da naruši jedinstvo koalicije ili da riskira izvanredne izbore.
– Legitimno se pitati zašto su povukli ovakav potez. Ovo je jedan pokušaj da se jednim drastičnim potezom u prvom redu obrate svome biračkom tijelu, međutim oni su u isto vrijeme izazvali neočekivanu situaciju u koaliciji, odnosno donijeli su nepredviđeni problem Andreju Plenkoviću – kazao je Ivković. Smatra da je DP zaigrao prilično riskantnu igru. Povjesničar Neven Budak rekao je da povjesničari tumače povijest na temelju povijesnih izvora, nastojeći to raditi sa što manje svog vlastitog ideološkog opterećenja, odnosno što objektivnije.
– Ne smije se navlačiti na jednu stranu tako da se neki izvori prešućuju, neki krivo interpretiraju ili falsificiraju. Povjesničari su ti koji moraju vjerodostojno tumačiti povijest – kazao je Budak. Ivković je naglasio kako su svi osudili i ogradili se od totalitarnog režima NDH. Plasirati tezu da ova vlast pokušava vratiti Hrvatsku na postavke Endehazije, nije, naglasio je, logično. Osvrćući se na zahtjev DP-a o zabrani simbola poput petokrake, rekao je da je petokraka simbol antifašizma i ne može se jednoznačno ukinuti i zabraniti.
– Međutim, činjenica je da ono što se dogodilo nakon Drugog svjetskog rata nije bio antifašizam, nego komunistička revolucija koja se najviše ogledala u brutalnoj likvidaciji ne samo vojnika NDH, nego i djece i civila koje je vlast smatrala neprijateljima budućeg poretka. To je u temelju današnje polarizacije. Kad, uvjetno rečeno, lijevi dio društva osudi ono što što se događalo nakon Drugog svjetskog rata, dok ljevica ne bude spremna osuditi i ograditi se o tom razdoblju, polarizacija će se nastaviti, neće se smanjivati. Možda će se stavljati na marginu, ali će uvijek izbijati kao problem hrvatskog društva – smatra Ivković. Povjesničar Budak rekao je da je teško uspoređivati ustaški i komunistički režim jer je jedan trajao četiri godine, a drugi 45. – Ovaj prvi je djelovao u ratnim godinama i sve četiri godine je bio zločinački. Ovaj drugi je trajao puno dulje i ne možemo reći da je bio isti od početka do kraja – naveo je Budak. Na pitanje može li se smanjiti polarizacija, Ivković je rekao da bi rješenje bio dokument, zašto ne i u obliku zakona, koji bi kroz dijalog izradila raznovrsna, heterogena skupina ljudi raznih profesija.
– Kad se jasno odbaci komunizam, naše društvo će početi disati. Ovako, dok mu se zateže omča moralnom panikom o ustašizaciji i fašizaciji, neće moći – zaključio je Ivković. Do rješenja se, drži, može i bez izmjene Ustava koji afirmira antifašizam i odbacuje komunizam. Postoji, dodao je, nešto što se zove percepcija pravednosti. – Zaprepašćuje me izostanak empatije prema žrtvama čiji su ostaci u slovenskim jamama. Problem hrvatskog društva je i izostanak empatije – smatra. Ako vlast nije spremna na nekakvo zakonsko rješenje o simbolima, postoji i civilno društvo.
– Siguran sam da ima jakih skupina koje mogu pokrenuti referendum s ustavnim pitanjem i koje mogu potaknuti ono na što nije spremna politika – kazao je Ivković. Mirko Galić slaže se da je važan dijalog, ali nema kulture dijaloga. – Političke stranke nisu spremne za komunikaciju. Ovo je ozbiljno i opasno vrijeme jer imamo ljude koji se okupljaju u crnim košuljama, imamo zabrane i prijetnje. Opasnost je prešla granicu – istaknuo je. Neven Budak smatra da će podjele ostati jer ne postoji društvo u kojem podjela nema. Zabrane simbola su, napominje, osjetljivo pitanje. Petokraka se ne može apsolutno zabraniti. Može se, kao s pozdravom ZDS, odrediti kada se, u kojim situacijama, može koristiti. Nema, vjeruje Budak, smisla zabranjivati ni zastavu SR Hrvatske.
– Polarizacija cvate zbog izostanka eksplicitnih granica. To je najveći problem. Nema dokumenta, zakona u kojem je popisano što je zabranjeno, pa to postaje stvar interpretacije. Zagovornik sam toga da se jasno i precizno definira što je zabranjeno, u kojem kontekstu i u koju svrhu. To nam treba. Bez toga ćemo ostati u zoni fluidnosti i manipulacija – zaključio je Bagić i dodao kako Hrvatskoj trebaju i jaki lideri, a ne taktiziranje i skupljanje poena. Rješenje nije lako, iziskuje trud i vrijeme. – Nije lako, ali je moguće. Jedini je način da se institucionalno zatvori to poglavlje – smatra Ž. Ivković.
Otvori KEKS Pay
Nisu u punom sastavu. Nedostaje Puhovski, Klasić, Jakovina, ....... Nastavi niz.