Na 72 km od ukupnih 193 km Sueski kanal je udvostručen, ima dvosmjernu stazu, što otvara nove mogućnosti za razvitak trgovinske razmjene između Europe i Dalekog istoka.
Veći prihodi
Novih 72 km bit će otvoreno na svečanosti 6. kolovoza ove godine, točno godinu dana od početka radova, a prolazak brodova bit će skraćen sa 18 na 11 sati. Cilj je udvostručiti prolazak brodova s današnjih 49 na 97 dnevno do 2023. godine. Promet brodova egipatskim kanalom između Crvenog i Sredozemnog mora bit će cjelodnevni, u oba smjera. Odnosno, dnevno bi u svakom smjeru u prosjeku trebalo proći po 45 brodova. U 2014. ostvaren je prihod od 5,3 milijarde dolara, a u roku od osam godina taj bi prihod trebao porasti za 259%, odnosno iznositi 13,2 milijardi dolara godišnje.
Izvršni direktor radova na udvostručenju Sueskog kanala, admiral Mohab Mamish kazao je da otvaranje drugog toka Sueskog kanala znači mnogo i to ne samo za Egipat već za svjetski promet. Taj dio kanala iskopan je u rekordnom vremenu, odnosno u godinu umjesto u tri godine, koliko je bilo isprva predviđeno. Predviđena je izgradnja industrijske zone i suvremenog grada.
– Prvi put u povijesti, 6. kolovoza mimoilazit će se u Sueskom kanalu brodovi. Jedni će ići na sjever, a drugi na jug – kazao je Mamish.
Da bi se izdubio dodatni dio kanala, bageri i dizalice izvukli su 250 milijuna tona pijeska. Izgradnju toga dijela kanala inicirao je egipatski predsjednik Abdel Fattah El Sisi, koji je izabran 8. lipnja 2014. i 28 dana poslije započeli su radovi na kopanju kanala. Ceremonijom koja će se održati 6. kolovoza predsjednik El Sisi želi šefovima država i vlada, koji će doći na svečanost, „pokazati sposobnost Egipćana". Svirat će se, dakako, trijumfalni marš iz Verdijeve „Aide".
Na izgradnji kanala radilo je 25.000 osoba danju i noću.
– Taj kanal dar je Egiptu i svijetu – ponosno kaže El Sisi. Službeno nije objavljen iznos potrošen za izgradnju dodatnog dijela kanala, ali se govori o 8,2 milijarde dolara. Sueski kanal pušten je u promet 16. studenoga 1869., a sada, nakon gotovo 150 godina, ulazi u novi život, a s njime i luke u Sredozemnom moru.
Dobra povezanost
Promet brodova udvostručit će se, a jesu li hrvatske luke spremne za nove izazove? Prije svega, je li Hrvatska spremna? Imaju li luke prostore za iskrcavanje i razvrstavanje robe, jesu li željeznički dobro povezane s unutrašnjošću... Pitanja su to na koja treba ne samo brzo odgovoriti nego odgovore realizirati jer inače od proširenja Sueskog kanala nećemo imati ništa.
