Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 175
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
novi život

Novcem iz EU stvorili smo 270.000 novih radnih mjesta

Elżbieta Bieńkowska
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
30.05.2014.
u 17:53

U tvrtkama koje su otvorili nezaposleni 150.000 radnih mjesta. Svoj posao počinje mama nakon rodiljskog...

Fondovi EU jedan su od izvora poljskog uspjeha - i kad su druge države pale u krizu, Poljska je, zahvaljujući europskom novcu, ostvarivala gospodarski rast. Iskorištenost novca EU je 86 posto, čime je Poljska među najuspješnijim članicama. Potpredsjednica Vlade i ministrica regionalnog razvoja Elżbieta Bieńkowska, koja je ovaj tjedan boravila u Zagrebu, osoba je zadužena za korištenje fondova EU.

Koliko su poljskom gospodarstvu pomogli fondovi EU?

Europske fondove ne treba samo brzo potrošiti, iako je dinamika korištenja važna, već i efikasno. Dobro investirana sredstva iz fondova pozitivno utječu na rast BDP-a, doprinose konkurentnosti ekonomije, podupiru poduzetništvo i stvaraju nova radna mjesta. Kad je 2009. Europa zapala u recesiju, Poljska je ostvarila gospodarski rast od gotovo dva posto, a za polovinu toga zaslužni su fondovi EU. Pozitivan trend nastavljen je do danas. Kao rezultat primjene kohezijske politike, stvorili smo u Poljskoj 270 tisuća novih radnih mjesta, u što ubrajamo više od 150 tisuća radnih mjesta u poduzećima koje su pokrenuli nezaposleni. Otvoreno je više od dvije tisuće novih ili moderniziranih laboratorija te istraživačkih centara te je sagrađeno ili modernizirano više od 11 tisuća kilometara cesta. Zahvaljujući fondovima EU, Poljska se razvija brže i ima stabilnije ekonomske temelje. Naši uspjesi potvrđuju da kohezijska politika stimulira modernizaciju i razvoj u cijeloj Uniji.

Koji su projekti financirani ili sufinancirani europskim novcem?

Završavamo financijski plan za 2007. - 2013. i svaki dan donosi završetak još jedne investicije. Pri tome nije važno jesu li velike ili male. Veći projekti uključuju investicije u dolini Lotnicza u Potkarpatskom vojvodstvu, gradnju autoceste A1 te brzi internet u istočnoj Poljskoj.

Među manjima, tu je, primjerice, posao koji je pokrenula žena koja se vratila s rodiljskog, financiranje vrtića u ruralnim područjima ili kupnja autobusa za javni promet. Ponekad i ne opažamo koliko su fondovi EU proželi svakodnevni život.

Kako se poljska vlada angažirala u pomoći korisnicima fondova?

Stvorili smo mrežu informacijskih točaka, konzultanti pomažu onima koji žele aplicirati, osnovali smo radnu skupinu “Jednostavni fondovi”. Važno je održati radni kontakt s EK, objašnjavajući prijepore i nalazeći rješenja

Europski povjerenik Johannes Hahn kritizirao je Hrvatsku zbog manjka kvalificiranih kadrova te nepostojanja strateških planova.

Mislim da su iskusni kadrovi ključni. U Poljskoj smo se morali nositi s velikim odljevom kvalificiranih ljudi u privatni sektor. U tome se ključnim pokazalo sveobuhvatno investiranje u ljudske resurse jer se rotacija radne snage značajno usporila. Vitalno je imati plan i znati kako ćemo investirati sredstva iz fondova EU i što želimo postići. No ne bi bilo mudro krojiti planove razvoja samo po fondovima EU. Trebamo gledati u budućnost, iza 2020. ili 2030., a fondove tretirati kao jedno od sredstava da se unutar te perspektive postignu specifični ciljevi.

Koliko ste vi, kao ministrica, važni za uspjeh?

Ministar je važan, ali je jednako važan i tim. Ministar je voditelj tima, odgovoran za postavljanje i provođenje posebnih ciljeva. Takva mi uloga odgovara, jer sam više javni službenik nego političar. Prije nego što sam postala ministrica, radila sam na regionalnoj razini i u praksi jako dobro upoznala fondove. To mi je znanje i iskustvo danas vrlo korisno.

Često se govori o tzv. poljskom čudu. Kako ste ga postigli?

Mnogo je faktora koji su utjecali na naš gospodarski uspjeh, ali se sve svodi na planiranje i izvedbu. Usredotočili smo se na stvaranje održivih srednjoročnih i dugoročnih strategija s jasno izraženim ciljevima i mjerilima i, kao rezultat, u investiranje u projekte koji donose dugoročnu korist. Sistematski smo se koncentrirali na opipljive rezultate, kao i na velika ulaganja u stvaranje efikasne i dobro organizirane administracije.

Ipak ste u proceduri prekomjernog deficita.

Po zadnjim preporukama Vijeća iz prosinca 2013., moramo smanjiti deficit do 2015. Vlada je odlučna u namjeri da smanji disbalans u javnim financijama kako bi stvorila zdrav temelj za razvoj. Fiskalna konsolidacija koja je započela 2011. uglavnom je postignuta na strani rashoda zamrzavanjem fonda plaća u središnjem i podsektoru socijalne sigurnosti, reformom mirovinskog sustava, povećanjem dobi za odlazak u mirovinu, povećanjem PDV-a. Paket poreznih zakona i mjere za povećanje efikasnosti državne administracije također će pomoći.

Koji bi bio savjet Hrvatskoj u korištenju fondova EU i prevladavanju krize?

Koristite tuđa znanja. No, Hrvatska je već profitirala od iskustava drugih država, pa i poljskog.

U kojim područjima vidite prostor za suradnju?

U području prometa, energije i turizma. Dobar je primjer sporazum između tvrtke Đuro Đaković i Newaga o proizvodnji električnih lokomotiva. I u sklopu proširene Višegradske skupine, Hrvatska nam je ključni partner u regiji.

Komentara 23

DO
dosaosam
18:00 30.05.2014.

Zakaj dotičnu gospođu ne kupimo u prelaznom roku .Vrednija je od kojekakvih menadžera koji se motaju po državnim uredima i firmama.Žena zna sa EU.

CA
cap007
18:22 30.05.2014.

Neke vijesti ne prenose kolika je naša uspješnost što se tiče EU fondova! A zašto ne? Hrvatska je izvukla najmanje novaca iz EU fondova, svega 21%. Druga najlošija EU-članica u toj kategoriji je Rumunjska, koja je izvukla svega 42% sredstava iz EU. Pa Bože dragi... 27 članica ima EU i mi smo najlošiji u toj kategoriji, a druga najlošija članica u toj kategoriji je izvukla čak DUPLO VIŠE novaca od nas !!! Koja sramota !!!!!

VE
velika
18:16 30.05.2014.

da ..ja se slazem sa dosaosam..gdji ponudimo placu od 1 mln eur ako mi povucemo dovoljno novca za 50.000 radnih mjesta...a 2 ako otvorimo 100.000 radnih mjesta...relno bi to Hrvatskoj donjelo nekoliko milijardi kuna...sto velite...da li bi mogli podnjeti da nekog konzultanta placamo milione eura ???

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije