Vlada je danas, očekivano, jednoglasno odbacila prijedlog opoziva premijera Andreja Plenkovića, s njime i kompletne Vlade, zbog slučaja s ilegalnim odlaganjem otrovnog otpada u bivšem PPK Velebit u Gospiću. Inicijativu koju su potpisala 54 oporbena saborska zastupnika Plenković je na sjednici kratko nazvao "oporbenim pamfletom kojim nastoje u javnost plasirati ovakve inicijative". Oporbena inicijativa, koju je pokrenuo SDP, ali je uz potpise ljevice dobila i one iz Mosta i stranke Drito, tvrdi kako opasni otpad u Lici nije izolirani incident, već posljedica korumpiranog sustava koji je omogućila Plenkovićeva Vlada. Tvrde kako taj sustav služi otpadnoj mafiji, a Plenkovića prozivaju za ignoriranje uznemirenih građana i pozivaju na odgovornost zbog imenovanja na poziciju glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kojega USKOK sada sumnjiči upravo za koruptivna djela na štetu okoliša. Detalji Vladina odgovora na ove oporbene tvrdnje u trenutku zaključenja ovog izdanja još nisu bili poznati jer, za razliku od drugih točaka dnevnog reda današnje sjednice, očitovanje na prijedlog opoziva u poslijepodnevnim satima još nije bilo objavljeno.
U Saboru je, međutim, u međuvremenu na ovu temu zasjedao i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Sjednica je bila zatvorena za javnost, no predsjednik Odbora Ranko Ostojić novinarima je otkrio kako se Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) očitovala da je još 2022. godine imala izvor s informacijama o otpadu u Gospiću i da je o svojim saznanjima tada izvijestila nadležna tijela. Je li se radilo o konkretnim saznanjima ili tek o načelnoj informaciji o sumnjivim aktivnostima Ostojić nije otkrio, pozivajući se na činjenicu da se radi o klasificiranim podacima, no sugerirao je kako država u Gospiću nije odradila posao koji je trebala odraditi iako je za to imala dovoljno vremena. – Ono što je po meni ključ priče, ako su ti podaci bili poznati i svi su postupali, evo vidite koliko je vremena prošlo, da mi danas zapravo imamo teške posljedice – rekao je Ostojić. Što se tiče uloge SOA-e, podsjetio je kako ona nema represivne ovlasti niti bilo kakvu ulogu u daljnjem postupanju institucija poput inspektorata, policije ili DORH-a nakon što ih je upozorila na svoja saznanja.
Poziciju SOA-e nakon sjednice su, međutim, propitivali zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Nikola Grmoja, koji su, jedan pred kamerama, a drugi na društvenim mrežama, postavili pitanje je li Agencija o svojim saznanjima izvijestila predsjednike Vlade i države Plenkovića i Zorana Milanovića. "Ako jest, što su to oni poduzeli, a ako nije, onda se radi o problemu neodložive važnosti. Kome bi takva SOA služila?", napisao je na Facebooku Grmoja. Troskot je, pak, procijenio kako se iz svega iznesenog na sjednici vidi kako postupanje državnih institucija nije bilo koordinirano te zaključio kako su informacije o slučaju bile poznate na više razina državne vlasti. – Prema tome, država vam je sve znala. Mi cijelo vrijeme to tvrdimo, da je to unutra, da je to dolazilo i do samog premijera, do ministra Ćorića i tako dalje, i da se to sve znalo – rekao je Troskot.
Smeće se opasno gomila. Pogledajte prizore iz centra Zagreba. A tek mirisi...
Znaci: Svi (soa,policija,dorh,inspektorat itd) su sve znali od samog pocetka a nisu nista poduzeli. Nisu se mogli dogovoriti u cijoj je to nadleznosti? Ili su im mozda asistirali...