Jedan od elemenata na osnovi kojega će vlasnici plaćati porez na nekretnine bit će i namjena prostora koja će se iskazivati kroz zakonom propisane koeficijente. Za kuće i stanove koji služe za trajno stanovanje taj je koeficijent jedan, što znači da bi visina poreza trebala biti ista kao i sadašnja komunalna naknada (uz uvažavanje ostalih kriterija vezanih uz starost nekretnine i njezino stanje).
Upravo će namjena prostora dovesti do toga da će vlasnici više nekretnina plaćati veći porez nego što je komunalna naknada jer se "stalno" može nastaniti samo jedna nekretnina.
Sve ostale nekretnine, primjerice drugi, treći, četvrti stan ili vikendicu, država će tretirati kao stambeni prostor za povremeno stanovanje na koje će se primijeniti korektivni koeficijent koji ne može biti manji od 1 ni veći od 6. U prijevodu to znači da porez na drugu i svaku daljnju nekretninu može biti dva do sedam puta veći od sadašnje komunalne naknade.
Na vikendice se i dosad plaćao porez, no komunalna naknada bila je ista za sve stanove. Koliki će točno biti, stvar je odluke lokalnih vlasti koje će propisivati vrijednost korektivnih koeficijenata za svoje područje. S ovako postavljenim zakonom država će dobiti i priliku da se obračuna s ilegalnim najmom stanova.
Usuglašena metodologija za obračun poreza, pa i koeficijenta namjene, trebala bi biti objavljena u lipnju, a prema informacijama kojima raspolažemo, vlasnicima legalno iznajmljenih stanova neće se zaračunati korektivni koeficijenti.
Tko prijavi podstanare i od najma stana plaća porez na dohodak, dobit će koeficijent 1 i taj će prostor biti okvalificiran kao prostor za trajno stanovanje. Za stanove i kuće koji nisu u legalnom najmu porez na nekretnine bi, ovisno o korektivnom koeficijentu, bio nekoliko puta veći od poreza za legalno iznajmljen stan!
Primjerice, na 2000 kn dohotka od najma stana plaća se oko 200 kuna poreza na dohodak. S korektivnim koeficijentom porez na nekretnine mogao bi biti viši od te svote.
Vlasnici koji prijavljuju podstanare plaćali bi tako porez na dohodak od najma i porez na nekretninu kao da u njoj žive. U Hrvatskoj je oko 60 tisuća prijavljenih podstanara, a procjenjuje se da je stvarni broj podstanara oko 150.000!
Oporezivale bi se i napuštene kuće, odnosno prostori koji nisu prikladni za uporabu, ali porezom koji bi bio 20% niži od sadašnje komunalne naknade. Njihovi vlasnici moći će izbjeći porez samo ako ih uklone.
Korektivni koeficijent 1-6 primjenjivat će se i za stambeni prostor koji služi za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turistima na temelju odobrenja nadležnog tijela. Prijava u policiji neće biti osnovni dokaz služi li neki prostor za trajno ili povremeno stanovanje, a kod utvrđivanja namjene prostora nadležno je tijelo ovlašteno, osim podataka o poreznom obvezniku, prikupljati i podatke o drugim osobama koje su na bilo koji način povezane s nekretninom, a osobito utvrđivati potrošnju troškova stanovanja, mjesto gdje je zasnovan radni odnos, izjavu o izabranom liječniku, izjavu svjedoka, mjesto podnošenja porezne prijave...
Sudionici okruglog stola
Zdravko Zrinušić: Ravnatelj porezne uprave
Marijana Vuraić-Kudeljan: Zamjenica ravnatelja Porezne
Dario Runtić: Savjetnik Udruge gradova
Josip Tica: Ekonomski fakultet Zagreb
Što sam sretan kada naši vrli političari izjave da "bi trebala biti ista" ili neće biti promjena. Automatski ide povećanje.