Samo tjedan dana nakon što je u Kini otkrivena bakterija otporna na sve poznate vrste antibiotika, ona se probila i do Europe. U Danskoj je registriran prvi pacijent zaražen neizlječivim oblikom salmoneloze koji ne reagira ni na jedan poznati lijek.
Istovremeno, u Njemačkoj je, tijekom inspekcije pilećeg mesa uvezenog iz Kine već u pet slučajeva potvrđena prisutnost ove bakterije koja bi mogla pokrenuti globalnu zdravstvenu kataklizmu neviđenih razmjera i vratiti suvremenu medicinu u 19. stoljeće, te će se, po svemu sudeći, umirati od najbanalnijih bolesti.
Salmonela je mutirala
Naime, bez učinkovitih antibiotika cijeli niz bolesti koje do sada nisu predstavljale veliku prijetnju postaje potencijalno smrtonosno. Salmoneloza, upala pluća, pa čak i obične posjekline koje se inficiraju bakterijama donijet će smrt tisućama pacijenata. Transplantacije organa postaju gotovo nemoguća misija, tuberkuloza će ponovno odnositi živote... Problem leži u činjenici da su zbog prekomjerne uporabe antibiotika bakterije mutirale gen MCR-1 koji ih čini otpornima, rezistentnima na lijekove. Dugogodišnja navika liječnika, ali i pacijenata, da se antibiotici uzimaju preko svake mjere, i kada treba i kada ne, obija se sada o glavu svima.
– Već sada u Europi svake godine umre više od 25 tisuća ljudi zbog smanjene učinkovitosti antibiotika na koje bakterije postaju sve otpornije. Ako se nešto ne učini, ako se ne promijene navike i smanji uporaba antibiotika kako bi se zadržala njihova učinkovitost barem na dosadašnjoj razini, ovaj će broj porasti – rekao je prije desetak dana za Večernji list Vytenis Andriukaitis, povjerenik Europske komisije za zdravstvo. Na žalost, pojavom Salmonelle koja nosi mutirani gen u sebi, izgleda da je zdravstvo prokockalo i posljednju šansu. Prijenos gena s jedne na drugu vrstu bakterija relativno je lagan, pa je sasvim izvjesno očekivati da ćemo osim Salmonelle otporne na antibiotike uskoro imati i E. coli rezistentnu na lijekove, potom tuberkulozu te cijeli niz drugih bolesti...
Posljednji antibiotik pronađen je potkraj osamdesetih godina prošla stoljeća, a nove vrste lijeka nema na vidiku. Farmaceutska industrija i znanstveni instituti svim silama nastoje pronaći novi oblik antibiotika, no zasad nema gotovo nikakve naznake uspjeha. Na žalost, uporaba antibiotika u humanoj medicini nije jedini, a vjerojatno ni najveći uzrok stvaranja rezistencije na antibiotike. Veliki dio odgovornosti leži i na veterini, na prekomjernoj uporabi antibiotika u tovu životinja. Naime, životinje su tijekom uzgoja na farmama godinama "pokrivane" velikim dozama antibiotika kako bi se povećala proizvodnja i učinkovitost tova, no istovremeno su velike količine antibiotika umiješanih u hranu dospijevale u okoliš dolazeći u kontakt s bakterijama. Svaki komad mesa koji kupite u mesnici, svaka čaša mlijeka koju vaše dijete popije, svako jaje koje pojedete za doručak u sebi sadrži tragove antibiotika. Te količine nisu dovoljno velike da unište bakterije, ali su zato sasvim dovoljne da one počnu razvijati otpornost na ovu vrstu lijekova.
Široka prisutnost malih doza antibiotika omogućila je cijelom nizu bakterija da razviju različite mehanizme izbjegavanja ovih lijekova. Neke od njih luče kemikalije koje uništavaju antibiotik, druge "izguraju" lijek iz stanica organizma dok se treće vrste bakterija smještaju u onaj dio organizma koji antibiotici ne zahvaćaju. Ipak, nijedna od ovih metoda rezistencije na antibiotike nije bila potpuno djelotvorna. Učinkovitost antibiotika bila je smanjena, ali ne i potpuno uništena. Sve do sada, do pojave bakterija s modificiranim genom MCR-1.
– Ovo je scenarij iz noćne more. Scenarij za koji sam i smatrao da će se dogoditi, ali se nadao da će ipak biti izbjegnut. Sada tek treba vidjeti što uopće možemo napraviti – ustvrdio je profesor Frank Aarestrup, mikrobiolog s Tehničkog sveučilišta u Danskoj, koji je i otkrio mutirani oblik Salmonelle u Europi.
Javnost ne zna za prijetnju
Znanstvena zajednica ovoga trenutka je u crvenom alarmu. Nitko nije potpuno siguran što se može učiniti, a gotovo svi ističu kako je problem što javnost gotovo uopće nije svjesna kakva kataklizma prijeti čovječanstvu.
– Još uvijek dobar dio ljudi ne shvaća koliko je situacija ozbiljna. Prosječan stanovnik Europe smatra da se otpornost na antibiotike kod njega može razviti samo ako on prekomjerno koristi antibiotike. Ne. To se može dogoditi kod bilo koga, a ove bakterije gotovo su nezaustavljive. Zato radimo na edukaciji koliko god možemo. I imamo nekih naznaka da se ide u pravom smjeru, no sve je to trebalo učiniti puno prije i puno više – kaže europski povjerenik Andriukaitis koji je prošlog mjeseca proglasio i Dan svjesnosti o rezistenciji na antibiotike.
Situacija je alarmantna, no još uvijek se svi nadaju da će katastrofa biti izbjegnuta. Liječnici sada pozivaju i na potpunu zabranu uporaba antibiotika u poljoprivredi. Proizvodni rezultati na farmama bit će nešto manji nego do sada, no ovo je još uvijek znatno manja cijena koju trebamo platiti nego u slučaju da antibiotici postanu potpuno neučinkoviti.
>> Zbog prevelike uporabe antibiotici sve neučinkovitiji
>> Pronađena bakterija otporna na sve antibiotike, umirat će se od sasvim uobičajenih bolesti
Koje su obo apokaliptične budalaštine. Salmonela se prenosi prljavim rukama i zaraženim mesom. Pranje ruku i termička obrada spriječavaju širenje salmonele. Problem su jaja ako se jedu na oko ili meko kuhana, i ako se dodaju u slastice termički neobrađena.. I to je rješivo. Prestanemo jesti jaja. No, da ne budem baš toliko "antiprotivan" doista postoji problem s prevelikim i nerazumnim korištenjem antibiotika za što su krivi prije svega liječnici koji popuštaju pritiscima pacijenata i nekritično propisuju antibiotike za viroze, odnosno bez bakteriograma i antibiograma za bakterijske infekcije. Neki dan mi je u ambulanti bilo djete 5 godina koje je u 10 dana popilo 2 različita antibiotika, a nalazi (diferencijalna krvna slika) pokazju izrazitu limfocitozu, odnosno virusnu infekciju. Isto tako problem je davanje antibiotika rutinski stoci kojom se hranimo, a to je direktna posljedica masovne proizvodnje i straha od gubitka tržišta u koliko iz neke farme dođe bolest. Sve u svemu stanje ni iz daleka nije alarmantno, ali svakako upućuje na oprez i ozbiljnost kako medicine tako i zakonodavaca.