Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 94
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
domaći kompost

Ne znate što s biootpadom? Pretvorite ga u organsko gnojivo, saznajte kako

kompost
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/2
13.06.2022.
u 07:45

Materijal za kompostiranje odlaže se u komposter koji treba držati na suhom mjestu zaštićenom od vjetra. Postupak traje šest do 12 mjeseci, a može se obavljati tijekom cijele godine

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada, a k tome ima i brojne prednosti. Kompostom, koji nastaje tim postupkom, dobiva se kvalitetno organsko gnojivo koje poboljšava strukturu tla u našim vrtovima i sprečava isušivanje. Kompostiranjem, osim toga, možemo i smanjiti količinu otpada koji stvaramo za čak trideset posto. A "sastojke" potrebne za kvalitetan i zdrav domaći kompost već imamo u kuhinjama i vrtovima.

Jednostavan je to proces koji se može obavljati tijekom cijele godine, i to u vlastitom vrtu ili dvorištu, a sve što je potrebno jest biootpad koji ionako čini oko trećinu našeg ukupnog kućnog otpada. Kompostirati se može gotovo sav biljni otpad, a za kvalitetan kompost potrebno je izmiješati jednaku količinu takozvanog smeđeg i zelenog biootpada, odnosno onog bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom.

Podružnica Zrinjevac također proizvodi svoj kompost. "Zrinko" Zagrepčani mogu kupiti za kućnu uporabu, a prodaje se u vrećama od 5, 10, 20 i 50 litara. Može se pronaći i u rinfuzi

Kompostiranje se obavlja u komposterima, a u njih ide otpad poput ostataka voća i povrća, drvenog pepela, pokošene trave i korova, ljusaka od jaja, zatim karton, vrećice čaja, talog kave te fekalije biljojeda i peradi. U kompostere također ide i vrtni otpad: ostaci cvijeća, suho lišće i grančice, piljevina, slama, ljuske mahunarki i orašastih plodova, iglice bora, paprat... Valja ipak znati da u spremnike za kompostiranje nikako ne smiju ići kuhani, odnosno tekući ostaci hrane, ostaci mesa i ribe, pepeo koji nije od čistog drveta, guma, mačji pijesak, a nipošto ondje ne bi smjelo stavljati ni lijekove, cigarete, novinski papir, časopise u boji, plastiku, celofan, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostatke boja, mliječne proizvode ili bilo kakve prerađevine.

A kako cijeli postupak ide? Na dno kompostera treba posložiti neusitnjene grančice, a na njih lišće, sijeno i drvenasti sitni materijal kao što je piljevina. Zatim sve to valja prekriti tankim slojem zemlje ili komposta i na to stavljati otpad za kompostiranje. Cijelu tu smjesu treba povremeno i promiješati. Otpad za kompostiranje, konačno, treba zaštititi od sunca i kiše pa je dobro kompost držati na hladnom i suhom mjestu, zaštićenom od vjetra.

12.01.2016., Zagreb - U sklopu odlagalista otpada Prudinec u Jakusevcu nalazi se kompostana koja predradjuje bozicna drvca. "nPhoto: Borna Filic/PIXSELL
Foto: Borna Filic/PIXSELL

Treba znati da kompostiranje nije brz postupak jer proces razgradnje traje između šest i 12 mjeseci. Potrebno je za to vrijeme redovito rahliti i preokretati kompost radi prozračivanja i optimalne vlažnosti, a prije samoga korištenja, potrebno je pričekati da kompost postane rastresit, tamne boje i mirisa šumskog tla. Dobro je znati i da je za kompostiranje dragocjen materijal drvo, jer pomaže prozračivanju vlažnog kuhinjskog otpada. S druge strane, zbog sadržaja lignina ono se kompostira nešto sporije.

Kompostiranjem se dobiva zdravo i organsko gnojivo za kućne sadnice ili vrtove, a time se smanjuje i potreba za kemijskim gnojivima koja su puno skuplja. Zemlja će, osim toga, postati otpornija na nametnike i bolesti. Osim kod kuće, kompostira se i na gradskoj razini. Podružnica Zrinjevac upravlja kompostanama u Jankomiru, Markuševcu i Prudincu, a do sada je obrađeno oko 600.000 tona biorazgradivog otpada te proizvedeno oko 200.000 tona komposta. Krajnji proizvod je kompost "Zrinko" koji Zagrepčani mogu kupiti za kućnu uporabu.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije