– Prestanimo koristiti povrede Poslovnika kako smo počeli, jer ovo je još češće i gore nego što je bilo u prošlom sazivu. Prvi prijedlog koji predlažem da uđe u izmjene Poslovnika jest da se ovaj način povrede Poslovnika ukine jer ovo je potpuno besmisleno – gotovo je zavapio Gordan Jandroković, šef Hrvatskog sabora, reagirajući nedavno na postupke zastupnika koji, smatra, institut povrede Poslovnika već dugo zloupotrebljavaju kako bi ga iskoristili za repliku izlaganja kolege, a pritom ga i vrijeđali.
Beskonačne rasprave
Osim vrijeđanja, smatra Jandroković, pozivanje na povrede Poslovnika raspravu o jednoj točki može razvući unedogled, zbog čega odrade sve manje točaka dnevnog reda. Najavio je promjenu Poslovnika i 2022., žaleći se da su rasprave u Saboru sve manje u smjeru analize zakona, a sve više u sferi međusobnog vrijeđanja, ali promjenu nije htio provesti na sredini mandata, no sada je odlučan na taj način stati na kraj vrijeđanju u Saboru.
– Ovo je već drugi puta otkad je Most ušao u Sabor da se reduciraju prava saborskih zastupnika, i to rade i HDZ i SDP. Ukinuta je mogućnost davanja replika na izlaganja klubova, već se može replicirati samo pojedinom zastupniku, broj replika smanjen je na tri, a možemo uzeti samo jednu stanku po sjednici. Zastupnici imaju sve manje mogućnosti odgovoriti na netočne izjave koje kolege često plasiraju i time obmanjuju javnost. To se mora moći demantirati, a imamo sve manje mogućnosti za to jer se mogućnost prava na govor smanjuje. Treba pronaći drugi model borbe protiv vrijeđanja, a ne reduciranjem prava zastupnika. Neka predsjednik Sabora oduzima riječ svakome tko vrijeđa, kazni ga, ali neka ne ukida prava na govor – smatra Nikola Grmoja iz Mosta.
POVEZANI ČLANCI:
Analitičarka Ankica Mamić smatra da kulturu dijaloga u Saboru treba podići na višu razinu, ali da ukidanje instituta povrede Poslovnika nije dobar put, s obzirom na to da će oni kojima je namjera biti vidljiv vrijeđanjem uvijek pronaći način da to i čine.
Osmišljeni pristup
– Treba se ozbiljno baviti niskom reputacijom Hrvatskog sabora po kulturi dijaloga. U Saboru su odrasli, visokoobrazovani ljudi koji bi trebali imati bolju kulturu dijaloga koja se donosi iz kućnog odgoja. No, sve je popularnije komunicirati uvredama, prijetnjama, a sve pod izlikom autentičnosti. Nažalost, te uvrede, kratke forme jako su klikane i gledane i na TikToku, jer malo tko prati ozbiljne i produktivne rasprave. No, postavlja se i pitanje želi li neki političar postati popularan u javnosti zbog ozbiljnog, kulturnog dijaloga u kojem upozorava na probleme i različitosti ili po uvredljivom govoru ili vrijeđanju – smatra Ankica Mamić.
– Sve dok takvi političari vide da se to može, isplati i da imaju vidljivost zbog takvog govora, oni će to i raditi, pronaći će način za to. Naime, kultura dijaloga sada je veliki problem modernih vremena jer se pod parolom autentičnosti gube kriteriji i taj trend je nezaustavljiv. Uostalom, i komunikacija čelnika državnih institucija na niskoj nam je razini. Zato smatram da ad hoc mjera neće riješiti problem već to treba biti osmišljeni pristup koji će rješavati srž problema – dodaje Mamić.
FOTOGALERIJA Srdačni zagrljaji, osmijesi na licima, buketi cvijeća i optimistične poruke. Habijan rekorder u primopredajama
