Jedna od najnapadanijih država na svijetu, kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, svakako je Izrael. Budući da Iran, Hamas i Hezbollah tamošnje sigurnosne službe drže prezaposlenima, izraelske su vlasti zbog učestalih kibernetičkih napada bile prisiljene uspostaviti pozivni centar koji, putem telefonskog broja 119 aktivnog sedam dana u tjednu 24 sata dnevno, na godišnjoj razini bilježi čak 20.000 poziva uznemirenih građana i tvrtki. Ta bliskoistočna država živi na iznimno trusnom tlu, ali tijekom pandemije koronavirusa spomenuta vrsta prijetnje doslovno je eksplodirala diljem svijeta. Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu, one uzrokuju veliku štetu i financijske gubitke pojedincima, privatnim tvrtkama, nacionalnoj kritičnoj infrastrukturi i vladama brojnih država, tako i Hrvatskoj.
Kibernetički napadi više nisu nepoznanica, i nisu od jučer, no stječe se dojam kako u zajednici nedostaje šira slika: da su ti napadi sastavni dio hibridnog ratovanja i da je kibernetička sigurnost sve važnija sastavnica nacionalne sigurnosti.
Komentara 7
davno je AP upozoravao na hibride koji nesmiljeno napadaju našu mladu demokraciju ... izgleda da je fokus napada na turizam i poljoprivredu , naše najvažnije djelatnosti ... neki tvrde da je napadnut i 3.maj i da je blokiran brod algoma već 7 godina ... izgleda meni i da je rafinerija u sisku napadnuta ???
“Hibridni rat” protiv Hrvatske traje od 1991. godine. Samo korumpirani politicari to nisu htjeli priznati.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Vrlo je loše, ali nažalost potpuno u skladu s novim tendencijama u novinarstvu, koristiti bombastične izraze koji nemaju veze sa stvarnošću. Nikakav rat nije posrijedi. Posrijedi je napad kriminalne skupine na loše zaštićeni informatički sustav. Razlika spram pljačke banke ili pošte jest samo u korištenim sredstvima. Hrvatska je u pogledu informatičke razvijenosti duboka afrička prašuma gdje struja još dugo neće doći. Stoga nije ni čudo da je meta hakerskih napada. Jedan primjer: kupite li online autobusnu kartu od zagrebačkog autobusnog kolodvora, onda ćete dobiti barkod na mobitel, s kojim morate na šalteru kolodvora podići papirnatu kartu. To je naš informatički domet. Bilo gdje zapadno i sjeverno od Bregane online kupnjom karte dobivate digitalnu kartu koju spremate u digitalni novčanik (apple wallet/google wallet), imate sve na jednom mjestu, a bar kodom prelazite rampu za ukrcaj. Nikakvi papiri nisu potrebni. A ovo zna implementirati svaki nadareniji srednjoškolac koji pohađa informatičku školu. Ali sve dok se direktorska mjesta dijele po političkoj podobnosti i zasluzi, ne možemo očekivati da će tehnološke procese predvoditi oni koji su iz nekog razloga umjesto u rodnome gradu, morali na studij u BiH, a danas ne znaju ni kako su dugo tamo studirali.