Kanada bi jednog dana mogla postati članica Europske unije. Na prvi pogled ideja zvuči potpuno nestvarno – zemlja se nalazi s druge strane Atlantika. No zbog sve napetijih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama ta se mogućnost počela ozbiljnije razmatrati, piše njemački Spiegel.
Donald Trump već je više puta poručivao da bi Kanada mogla postati 51. savezna država SAD-a. Iako je zasad ostalo na prijetnjama, američki predsjednik protiv sjevernog susjeda koristi i jedno od svojih omiljenih sredstava pritiska – carine. Od prošlog vikenda na određenu kanadsku robu uvedene su američke carine od 50 posto, na robu vrijednu oko 20 milijardi dolara. Kanada je uzvratila protumjerama. Trgovinski sukob, koji traje praktički od Trumpova povratka u Bijelu kuću početkom 2025. godine, ozbiljno je uzdrmao kanadsku političku i javnu scenu. Kanadski premijer Mark Carney poručio je da neće pristati na nove pregovore ako se ne bude poštovao suverenitet njegove zemlje.
No problem za Ottawu je činjenica da je kanadsko gospodarstvo snažno povezano sa SAD-om. Kanada ima oko 41,5 milijuna stanovnika, a čak oko 70 posto njezina izvoza odlazi upravo na američko tržište, navodi Spiegel. Zato se posljednjih mjeseci sve glasnije postavlja pitanje postoji li za Kanadu alternativni gospodarski i politički oslonac – i može li to biti Europa.
Ideja da Kanada postane članica EU-a na prvi pogled djeluje gotovo nadrealno. Ipak, prema anketi koju je u proljeće proveo kanadski dnevni list The Globe and Mail, čak 57 posto ispitanika podržalo je mogućnost članstva u Europskoj uniji, piše Spiegel. Kanadska vlada zasad tu mogućnost ne razmatra kao konkretnu političku opciju. U Bruxellesu također nema službene inicijative za pristupanje Kanade, ali pojedini europski političari posljednjih mjeseci šalju vrlo zanimljive signale.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot tijekom posjeta Berlinu u ožujku govorio je o budućem proširenju Europske unije. Nakon što je spomenuo zemlje zapadnog Balkana i mogućnost povratka Velike Britanije u europski blok, dodao je: "I možda jednog dana Kanada pristupi." Njemački kolega Johann Wadephul tada je također govorio o potrebi proširenja EU-a, spominjući Island i Norvešku, a na pitanje o Kanadi odgovorio je: "Otvoren sam za Kanadu." Još dalje otišao je finski predsjednik Alexander Stubb. Predložio je da se EU u budućnosti proširi s današnjih 27 na čak 40 država, a među mogućim članicama spomenuo je i Kanadu.
Ipak, postoji vrlo očita prepreka. Kanada se nalazi u Sjevernoj Americi, a Ugovor o Europskoj uniji predviđa mogućnost članstva za "europsku državu". Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos upravo je na to upozorila tijekom rasprave u Europskom parlamentu ovog proljeća. Kanada, istaknula je, "nije europska država".
No pravna situacija ipak nije toliko jednostavna. Kako podsjeća Spiegel, članak 49. Ugovora o Europskoj uniji ne daje preciznu geografsku definiciju toga što se smatra "europskom državom". U njemu stoji da svaka europska država koja poštuje vrijednosti EU-a može podnijeti zahtjev za članstvo. Europski parlament ranije je upozoravao da se pojam europske države može tumačiti geografski, kulturno ili politički. Kao primjer navodi se Turska, čiji se teritorij većim dijelom nalazi u Aziji, ali je EU u prošlosti prihvaćao mogućnost njezina pristupanja. Upravo bi taj širi politički pristup mogao otvoriti prostor za raspravu o Kanadi. Kada je riječ o vrijednostima koje se traže od država kandidatkinja, Kanada zasad nema očit problem. Riječ je, među ostalim, o demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima, jednakosti i zaštiti prava manjina.
Iako Kanada nije članica EU-a, veze s Unijom već su vrlo snažne. Trgovinski sporazum CETA između Kanade i Europske unije privremeno se primjenjuje, premda ga još nisu ratificirali svi nacionalni parlamenti država članica. Kanada je također jedina neeuropska država koja financijski sudjeluje u europskom obrambenom fondu SAFE, kroz koji se osiguravaju zajmovi za zajedničku nabavu i ulaganja u obranu. Kanadski premijer Mark Carney u svibnju je sudjelovao na sastanku Europske političke zajednice u Armeniji, čime je postao prvi kanadski premijer koji je sudjelovao na tom okupljanju. A 16. rujna trebao bi sudjelovati i na tradicionalnom obraćanju predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Unije pred Europskim parlamentom u Strasbourgu. Sve to pokazuje da se odnosi Kanade i Europe posljednjih godina približavaju, i to upravo u trenutku kada Ottawa sve više traži način da smanji ovisnost o Washingtonu.
Njemački zastupnik CDU-a i vanjskopolitički stručnjak Jürgen Hardt za Spiegel je ideju o kanadskom članstvu opisao kao "vrlo neobičnu", ali je istaknuo da ga iznenađuje koliko se ozbiljno ona počela shvaćati i u Europi i u Kanadi. Sličan stav zauzima i njemačka vladajuća koalicija. Adis Ahmetović, vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu, za Spiegel je rekao da njegova stranka želi znatno produbiti suradnju s Kanadom i razviti još čvršće strateško partnerstvo, sve do što tješnjeg povezivanja s Europskom unijom i dugoročne "europske perspektive" za Kanadu.
Za Hardta bi važan pokazatelj mogao biti i islandski referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU-u. Smatra da se europska politika proširenja ponovno počinje ubrzavati. Istodobno, njemački političar smatra da bi EU trebao razmišljati i o modelima koji bi državama omogućili čvršće povezivanje s Unijom bez punopravnog članstva. "Mnogo toga je zamislivo. I poželjno", poručio je Hardt.
Upravo bi takav model mogao biti posebno zanimljiv za Kanadu. Potpuno članstvo u EU-u zasad je više politička ideja nego realan projekt, no Trumpov pritisak na kanadskog susjeda očito je otvorio prostor za pitanje koje bi još prije nekoliko godina zvučalo gotovo nezamislivo: može li Kanada jednog dana postati dio europske političke obitelji? Za sada nema znakova da Ottawa kreće prema formalnom zahtjevu za članstvo. No rasprava je već počela – i, kako pokazuje Spiegel, više je ne vode samo politički entuzijasti nego i visoki europski dužnosnici i političari.
FOTO Odlazi Trumpova desna ruka: S 27 godina ušla u povijest, a šefu SAD-a bila najpouzdanija suradnica
Otvori KEKS Pay
Može. Tako da migranti čim uđu u Hrvatsku što lakše otperjaju jednosmjernom kartom u Kanadu.