Iako su pedesetih godina prošloga stoljeća bili na modnome vrhuncu, brkovi su poslije postali apsolutno nepopularni. I baš kada smo se zapitali izumiru li muškarci s brkovima ili, točnije, brk na muškome licu, dogodio se obrat. U posljednjih desetak godina, potaknut globalnim pokretom “Movember” koji je krenuo iz Australije, ukras muškog lica dobio je sasvim novo značenje. Riječi moustache (brk) i November (studeni) neobično su spojene u riječ “Movember” kako je nazvana akciju koja okuplja iznimno velik broj muških poklonika spremnih prihvatiti izazov puštanja brkova u studenom i upozoriti na važnost borbe protiv raka prostate i testisa, duševnih bolesti, ali i drugih bolesti primarno vezanih uz mušku populaciju.
Movember i u Hrvatskoj
Pokret iz godine u godinu jača i širi se, stoga se ne trebate čuditi ako ovih dana susretnete nešto više brkatih muškaraca. Razlog je dubok i plemenit pa i poznati filmski naslov “Što je muškarac bez brkova” u studenome i te kako ima smisla. Ove godine pokretu “Movember” priključili su se i studenti riječkoga Medicinskog fakulteta, a rado su se odazvali i profesori, među njima i prvi brk fakulteta, bivši dekan dr. Miljenko Kapović, uvijek spreman na suradnju dr. Amir Muzur s Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini, dr. Zlatko Trobonjača iz Zavoda za fiziologiju, prof. tjelesnog Viktor Moretti. Nekima od njih ovo je prvo “brkato” iskustvo.
– Bilo je jako simpatično, zapravo kombinacija šaljivog i ozbiljnog. Ovime se nekako brišu razlike između studenata i profesora, a istodobno se ističe važnost borbe protiv bolesti. Ako se i ovako može na to upozoriti, zašto ne. Ljudi prilaze, pitaju, a to nam je prilika objasniti zašto puštamo brkove – kazao nam je dr. Muzur.
Podizanje svijesti
– Akcija je hvalevrijedna i svakako je uspjela. Ljudi nisu navikli na naše brkove, gledaju nas, čude se, pitaju, a mi im objašnjavamo. Možda nas ove godine i nema puno, ali smo iz različitih sredina – kaže dr. Trobonjača, zadovoljan mogućnošću utjecaja na svijest onih koje susreće.
Ipak, već u prosincu oprostit će se od pomno njegovanog brka. Misija je time ispunjena. Fora je imati brk, priznaje poslijediplomac Marko Škoda, aktivan u FOSS-u (Fakultetskom odboru studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci), a na pitanje zašto se odazvao akciji, brzo odgovara: “Da podignemo svijest zbog ove pošasti koja hara.”
Potaknule ih kolegice
– Svi me pitaju što ti je to, ima i smijeha – kaže Škoda zadovoljan pozornošću koju privlači. U tome i jest smisao, da ljudi primjećuju, kaže, i otkriva – možda brk zadrži i nakon akcije.
Damir Ćaćić, student pete godine medicine, priznaje da za riječki “Movember” zapravo treba zahvaliti kolegicama Ani Oljači, Emi i Dori Karmelić. One su ih ohrabrile.
– Prvi smo put u akciji, krenuli smo u zadnji čas, okupilo se nas otprilike dvadeset pet, no u idućoj godini želimo privući puno više ljudi i pozivamo da nam se priključe i studenti ostalih riječkih fakulteta – kaže Ćaćić. Ističe da je rak prostate najčešća zloćudna bolest muškaraca.
– Javlja se u dobi iznad 50 godina, a najčešće, čak 50 posto, kod ljudi starijih od 70 godina. Drugi je uzrok smrti po učestalosti, odmah iza karcinoma pluća – upozorava Ćaćić.
Osim puštanja brkova, akcija se u svijetu obilježava humanitarnim maratonima, zabavama, snimanjem filmova od kojih najbolji dobiva “Moscar”, a na kraju sve završava odabirom međunarodnog muškarca “Movembera”, najboljeg nositelja brkova. Prihodi koji se skupljaju tijekom akcije idu zakladi “Movember” koja podupire istraživanja na području spomenutih muških bolesti. Kruna riječkog “Movember” je 30. studenog, kada se odabire dvanaest najboljih brkova Sveučilišta u Rijeci koji će osvojiti nagrade iznenađenja. Budući da “Movember” danas u svijetu okuplja više od 1,9 milijuna sudionika, potvrđuje se staro vjerovanje da je brk simbol moći. Sudionici upućuju snažnu poruku o potrebi ranog otkrivanja i učinkovitog liječenja bolesti i u konačnici smanjenja smrtnosti muške populacije.
Brkovi i rak. S čim se zaglupljuju čitatelji.