Više od dva desetljeća nakon završetka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini gotovo stotinu tisuća građana još ima prognanički status, a velik broj povratnika živi u iznimno teškim uvjetima, objavila je danas Unija za održivi povratak.
Podaci su to koje su u Sarajevu objavili predstavnici Unije za održivi povratak, bosanskohercegovačke nevladine organizacije koja ima status konzultanta Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda.
Tijekom rata u BiH čak 2,2 milijuna ljudi u BiH odnosno više od polovice njezinih prijeratnih stanovnika moralo je napustiti svoje domove.
Službeno je evidentiran povratak u prijeratna mjesta stanovanja, njih nešto više od milijun. Od tog broja 72 posto vratilo se u Federaciju BiH, tek 26 posto prognanih i izbjeglih vratilo se na teritorij današnje Republike Srpske, a dva posto u distrikt Brčko.
Pogledajte kako su presudu Ratku Mladiću dočekale žene u Srebrenici:
Proces povratka nije završen
Trenutačno 98.578 osoba ima status "interno raseljenih", a tomu treba dodati još 20 tisuća osoba koje kao izbjeglice još borave u inozemstvu.
"Nije točno da je proces povratka završen. Stotinu tisuća osoba nije ostvarilo svoja prava", kazala je Mirhunisa Komarica, predsjednica Unije za održivi povratak.
No iz dostupnih podataka, objasnila je ona, razvidno je da i među "interno raseljenima" ima onih koji se zapravo ne planiraju vratiti u prijeratna mjesta stanovanja jer su dom stvorili negdje drugdje no podnijeli su zahtjev da im se obnove srušene ili oštećene kuće u kojima su ranije živjeli.
Stvarna brojka onih koji i dalje doista razmišljaju o povratku stoga bi mogla biti oko 40 tisuća osoba.
Katastrofalni životni uvjeti povratnika
Tijekom rata u BiH srušeno je ili oštećeno više od 450 tisuća stambenih objekata, a do danas je obnovljeno njih 327 tisuća. No i danas u gotovo 2700 obnovljenih kuća nema električne energije.
Povratnici koji žive u mjestima prijeratnog stanovanja bore se s ogromnim poteškoćama pa tako njih više od 10.000 nema zdravstveno osiguranje.
Nadalje, članovi gotovo 9000 obitelji nemaju nikakva primanja.
Terensko istraživanje provedeno u protekle dvije godine u 53 općine pokazalo je da je čak 78 posto povratnika nezaposleno, a njih 87 posto živi ispod granice siromaštva.
Novca nema i raste iseljavanje
"Nakon 22 godine tužno je što 'vrtimo' istu priču jer nema jamstava tko će provesti Aneks VII (Daytonskog sporazuma)", kazala je Komarica. Istaknula je da sredstava za dovršetak procesa povratka zapravo i nema.
Objašnjavajući tu tvrdnju navela je da je u ovom trenutku s razina entitetskih vlada za potporu procesu povratka osigurano oko 30 milijuna konvertibilnih maraka (15 milijuna eura), a procjene su da ukupni potrebni iznos doseže 500 milijuna KM odnosno 250 milijuna eura.
Na zabrinjavajuće stanje u BiH dodatno upozoravaju podaci o iseljavanju stanovništva.
Terenskim istraživanjem u Uniji za održivi povratak utvrdili su da je od 2013. do sredine ove godine BiH iz ekonomskih razloga napustila najmanje 151 tisuća njezinih stanovnika i to po 68 tisuća iz oba entiteta te 14 tisuća iz distrikta Brčko.
Samo tijekom 2017. godine zabilježen je odlazak gotovo 11 tisuća osoba, a najviše ih je napustilo područje Bosanske Posavine.
Pogledajte i najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.:
vazno da dodig Izetbegovic imaju vile nova u inozemstvu ko sisa sirotinju