Predsjednik Republike Zoran Milanović sastao se u utorak s predstavnicima Organizacijskog odbora znanstvenog skupa CROSCIENCE 2026., koji će 24. i 25. rujna okupiti hrvatske znanstvenike iz zemlje i inozemstva u Zagrebu. Ovogodišnji domaćini događanja su Prirodoslovno-matematički i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom susreta organizatori su predstavili ciljeve i program skupa, naglasivši kako CROSCIENCE nadilazi okvire klasičnog znanstvenog kongresa. Riječ je o inicijativi usmjerenoj na jačanje veza među hrvatskim znanstvenicima koji djeluju u različitim državama, područjima istraživanja i generacijama.
Projekt je prvi put zaživio u Rijeci krajem rujna 2024. godine, kada je, uz pokroviteljstvo predsjednika Republike i Ministarstva znanosti, okupio približno 300 sudionika. Sličan odaziv organizatori predviđaju i na ovogodišnjem susretu, na kojem se očekuje oko 300 znanstvenika iz Hrvatske i svijeta. Jedna od glavnih zamisli pokretača bila je uspostaviti trajnu, institucionalno povezanu mrežu hrvatske znanosti koja bi poticala redovitu razmjenu znanja i iskustava te suradnju akademske zajednice, gospodarstva i političkih donositelja odluka. „Ponovno održavanje skupa potvrđuje kako je naša inicijativa uspjela i sretni smo zbog toga jer sve što činimo je iz ljubavi prema znanosti i Hrvatskoj“, poručio je akademik prof. dr. sc. Igor Štagljar sa Sveučilišta u Torontu, jedan od utemeljitelja CROSCIENCE-a.
Uz Štagljara, među inicijatorima projekta nalaze se Igor Rudan sa Sveučilišta u Edinburghu, Nenad Ban s ETH Züricha, Ivan Đikić s Goetheova sveučilišta u Frankfurtu, Stipan Jonjić sa Sveučilišta u Rijeci, Ivana Novak Nakir sa Sveučilišta u Splitu, Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković te Adrijana Vinter iz biotehnološke kompanije Selvita. Program ovogodišnjeg CROSCIENCE-a podijeljen je u dvije tematske cjeline. Prvoga dana sudionici će analizirati rezultate ostvarene od pokretanja inicijative 2024. godine do danas, pri čemu će posebna pozornost biti posvećena primjerima zajedničkih istraživanja i projekata hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva.
Drugi dan bit će rezerviran za panel-rasprave o izazovima s kojima se suočava znanstvena zajednica. Među temama su mogućnosti razvoja karijera mladih istraživača, modeli financiranja znanstvenog rada u Hrvatskoj, zastupljenost znanstvenih tema u medijima, doprinos znanosti društvu te povezivanje istraživačkih institucija s gospodarstvom. Razgovarat će se i o razvoju biotehnoloških start-upova. Na Pantovčaku su, uz akademika Štagljara, sudjelovali i ostali članovi Organizacijskog odbora. Među njima su bili akademik prof. dr. sc. Igor Rudan, profesor i direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, te akademkinja prof. dr. sc. Iva Tolić, voditeljica Laboratorija za biofiziku stanice na zagrebačkom Institutu Ruđer Bošković.
Sastanku su nazočile i dr. sc. Adrijana Vinter, članica Uprave poljske biotehnološke kompanije Selvita i globalna direktorica odjela za istraživanje lijekova, dekanica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivančica Ternjej te prodekanica za financije i poslovanje istog fakulteta prof. dr. sc. Martina Jakovčić. Uz predsjednika Milanovića sastanku je prisustvovala njegova savjetnica za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Otvori KEKS Pay
