Male plaće, loš odnos prema obrtničkim zanimanjima, opsjednutost gimnazijama kao statusnim simbolom došla je na naplatu domaćem gospodarstvu. U društvu koje se dvadeset godina trudilo dokazati da se može dobro živjeti samo ako imaš ‘diplomu’ u džepu, dogodilo se da poslodavci ne mogu naći visokokvalificiranog radnika ni za plaću od 8000 kuna neto, koliko ne zarađuje većina pravnika ni ekonomista.
Stručni majstori otišli su u razvijene zemlje poput Austrije i Njemačke, koje desetljećima funkcioniraju na dvije devize: svako je zanimanje jednako vrijedno i važno je imati dobar standard, a ne popularan posao. Godinama se djeca odbijaju školovati za zavarivače i ostala metalurška zanimanja jer ona imaju loš imidž, a takvih zanimanja nedostaje. Nebriga o deficitarnim zanimanjima tako je došla na naplatu. S jedne strane nemamo dovoljno kadra, ne povećavaju se upisne kvote za njih u obrazovanju, a s druge strane radnici sve više odlaze u zemlje u kojima ih cijene i dobro plaćaju.
Poslodavci sada rade pritisak na uvoz nove radne snage, ali to neće riješiti njihov problem jer će za vratom i dalje imati krutu državu. Umjesto da se drži forme, administracija bi ovom problemu trebala pristupiti sa sadržajne strane. Odavno je trebalo prihvatiti molbe poslodavaca da im se dopusti da sami osnivaju škole za prekvalifikaciju stručne radne snage unutar tvrtki te priznati takve programe kroz “upis radnog zanimanja u radnu knjižicu”. Ljudima treba dati priliku da rade poslove poput uslužnih zanimanja u turizmu bez inzistiranja na birokratskim pravilima. U Austriji se bez obzira na obrazovanje radna dozvola i certifikat za zanimanja u ugostiteljstvu može dobiti već za mjesec dana rada, a na temelju izjave poslodavca da ste sposobni obavljati posao. U Hrvatskoj je to nemoguće.
Treba olakšati zapošljavanje ljudi iz statistike zavoda za zapošljavanje, smanjiti troškove države pa bi u konačnici bio stvoren i prostor za veće plaće bez kojih se problem neće riješiti.
>> Hrvatskoj nedostaju stotine profesionalnih vozača
>> I Mađari i Česi vape za stranom radnom snagom
nije imidz problem, problem je lose placanje, kasnjenje sa placom, neplacanje, varanje radnika,................to je to gospodo.