Velika Britanija ponudit će EU do krajnjih granica pojednostavljen i labav carinski aranžman ili pak novo bescarinsko partnerstvo. No iz Bruxellesa stiže odgovor da se ne trči pred rudo, već da prvo moraju postići dogovor o razdruživanju te platiti financijske obveze.
Ambiciozan plan
Britansko ministarstvo za izlazak iz EU u sklopu “ambicioznog carinskog aranžmana”, kako ga zovu, kaže kako će zatražiti prijelazno razdoblje dok se ne dogovori novi aranžman s Unijom. Prijelazno bi razdoblje, objašnjavaju, dalo dovoljno vremena tvrtkama i vlastima da se pripreme i provedu nove carinske dogovore te bi omogućilo nesmetanu trgovinu između Britanije i EU. Ministar za Brexit David Davis taj je prijelazni period vidi kao “jako sličan sadašnjem režimu”, a za to bi vrijeme Britanija sklapala druge trgovinske sporazume. Dva su načina kako to postići, kažu iz britanskog ministarstva za izlazak iz EU. Prvi je način dogovor o učinkovitom carinskom aranžmanu u kojem bi Velika Britanija imala novu carinsku granicu s EU. Kroz mjere dogovorene u pregovorima ili kroz jednostrane olakšice carinski zahtjevi i uvjeti bi se pojednostavili i olakšali do krajnjih granica kako bi se uklonile trgovinske prepreke. Druga je mogućnost pak partnerstvo s EU koje bi poništilo potrebu za carinskom granicom između UK i EU, objašnjavaju u Londonu. Iz Europske komisije jučer su potkresali ambicije Velike Britanije.
– Primili smo na znanje zahtjev za prijelazno razdoblja te preferencije što se tiče budućih odnosa, ali ćemo se time baviti tek kad postignemo napredak u pogledu povlačenja iz Unije – kazali su iz EK.
Prvo platite dug
Neki budući dogovor između Velike Britanije i EU moći će se sklopiti tek kad Britanija postane treća država, dodaju iz Komisije te ponavljaju izjavu glavnog pregovarača EU Michela Barniera o tome kako nesmetana trgovina nije moguća izvan jedinstvenog tržišta i carinske unije.
Guy Verhofstadt, glavni pregovarač Europskog parlamenta, komentirao je pak kako prvo treba osigurati prava građana i regulirati financijske obveze te da je situacija u kojoj je Britanija istovremeno unutar i izvan carinske unije, kao i koncept “nevidljive” carinske granice čisto fantaziranje. Konačna cijena “razvoda” Britanije i EU još nije poznata. Šef EK Jean-Claude Juncker rekao je da bi Britanija trebala platiti oko 60 milijardi eura, no ta bi cifra mogla biti i puno veća.
Nije mi jasno kako se to može smatrati "ponudom". Više se radi o potezu očajnika koji valjda još nije shvatio da mu za manje od dvije godine prijeti status treće zemlje koja će s EU-om trgovati pod istim uvjetima kao i Šri Lanka ili Namibija. Ili si u carinskoj uniji, ili nisi. Problem je u tome što bi Britanija samo zonu slobodne trgovine, ali takvo što se nikako ne može ispregovarati za godinu i pol. Ako naposljetku i bude carinska unija, tada će to značiti i slobodu protoka ljudi i uplate u proračun EU-a. Nešto kao Norveška. No Norveška mora prihvaćati zakone koji se bez nje donose u Briselu. Hoće li tako biti i s Britanijom? Ako da, onda su zaista s brexitom napravili budalaštinu.