Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Kućni ljubimci

Kujica Mara sjajan je saveznik u borbi protiv disleksije

Volonterski zadatak da pomognu djeci koja se nose s disleksijom obavljaju kujica Mara i voditelj radionice, sociolog Željko Radović
10. siječnja 2017. u 11:00 0 komentara 824 prikaza
Čitaj (o)psu
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/11

Kujica Mara udobno se zavalila na svoj ležaj, a oko nje Tara, Lorena, blizankinje Sara i Nika, Matija i Leon. U rukama drže istu knjigu, Planinu tri pećine autora Per Olova Enquista.

- Gdje smo zadnji put stali, tko se sjeća? - pitao je Željko Radović, voditelj programa Čitaj (o) psu. Nakon kratkog listanja došli su do poglavlja četiri, nastavka priče o avanturi djeda, Mine i njezine sestra Moe, sestrične La, bratića Marcusa i psa Miše. Krenula je Tara, čitali su baš kako su i sjedili, ukrug. Kujica Mara slušala ih je, gurala glavu da ju maze, lizala Taru po ruci, pokušavala joj dati i pusu. Riječi su ponekad teško silazile s dječjih usana, borila su se s njima, ali nisu odustajala.

- Mara te nije dobro čula, kako si ono rekao? - u jednom je trenu, dok je čitao Matija, upitao voditelj Željko. Matija je polako, razgovjetno ponovio i nastavio dalje. Ponekad bi ih voditelj prekinuo, postavio pitanje ili djeci objašnjavao što je tabor, veranda, što znači kad se za nekog kaže da ima kratak fitilj.

Pas koji pobjegne u ormar

Priča je stigla do dijela u kojem Miša pronalazi ubijenog vuka, ubili su ga lovci. Složili su se da lovce nitko ne voli, osim njih samih. Prolazilo je vrijeme, nizale su se pročitane stranice, nije im još bilo dosta, iako su čitali gotovo sat vremena. Kad smo ih nakon svega pitali vole li čitati, čulo se glasno da i jedno odlučno ne, izrekla ga je Sara. Kažu da vole knjige o životinjama i psima, a kod kuće pokušavaju čitati svojim kućnim ljubimcima.

- Čim počnem čitati, moj pas pobjegne u ormar - otkrio nam je Matija. Tara je dodala da njezina mačka odmah utone u san, a ni Lorena se nije mogla pohvaliti da njezin pas voli slušati dok čita. Složili su se da je Mara najbolja pa su dogovorili i zajednički izlet, negdje na planinu, da prohodaju sličnim putevima kojima su kročili glavni likovi iz njihove knjige.

Dok su se igrali s Marom, Željko Radović, filozof, sociolog i knjižničar, ispričao nam je da je program R.E.A.D., koji je 1999. godine pokrenut u SAD-u, otkrio pripremajući diplomski rad na temi “Biblioterapija i čitanja sa psom”. Odmah se prijavio sa svojom trogodišnjom mješankom Udruzi za pet therapy Indeficienter Vinkuran, koja taj program provodi u Hrvatskoj. Mara mu je postala desna ruka u volonterskom zadatku - pomoći djeci da se bolje nose s disleksijom.

Jačanje samopouzdanja

- Mara je udomljena iz azila, a 2015. postali smo 5018. član R.E.A.D. (Reading Education Assistance Dogs) tima. Od prošle školske godine provodimo R.E.A.D. – Čitaj (o) psu program u školi i knjižnicama. U knjižnicama se provodi bez specifično određenih ciljeva, a namijenjen je djeci s poremećajem pažnje i koncentracije, djeci koja imaju jezično-govorne poteškoće te onoj koja imaju strah od javnog nastupa, strah od psa i želju za druženjem sa psom. Kroz čitanje psu djeca jačaju samopouzdanje i vjeru u sebe, osvješćuju važnost čitanja u svakodnevnom životu te uče kako se ponašati prema životinjama - objašnjava nam voditelj. Dodaje da djeca sjede u krugu na strunjačama, a u sredini je Mara. Tako psa mogu i maziti, što im smanjuje stres, a pas ih može pažljivo slušati.

Čitaj (o)psu | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Pas dopušta djeci da čitaju vlastitim ritmom, izvrstan je i pažljiv slušatelj, razumije boju i ton glasa, ne procjenjuje, ne kritizira i ne ruga se. Kada se dijete u čitanju umori, pogriješi, zastane ili preskoči koju riječ, djetetu kažem da ponovi jer pas nije dobro čuo. Time ga ne kritiziram ako pogriješi. Primijetio sam da djeca jako vole čitati knjige o životinjama, njihovim sudbinama i odnosu s ljudima. Na taj način razvijaju empatiju prema životinjama i drugim živim bićima te uče kako se bolje ponašati prema njima. Zbog ugodnog iskustva često samoinicijativno posežu za novim naslovima i iskazuju veliku želju za ponovnim susretima - ističe Ž Radović i dodaje kako ovaj program pokazuje da su psi savršeno društvo za čitanje, stvaraju pozitivnu i ugodnu atmosferu, a samo čitanje postaje zabavno. Pas je čovjekov najbolji prijatelj, kaže, ne omalovažava ga i ne ljuti se i uvijek mu se raduje.

Ovo je jako dobar program jer djeca povezuju čitanje i druženje sa psom i puno se lakše koncentriraju

I dok sam kaže kako su djeca iz grupe sada puno opuštenija nego kad su krenuli s radionicama, neki su savladali i sramežljivost, o pozitivnim učincima govore i knjižničari koji ih u svemu podržavaju.

- Ovo je jako dobar program, djeca povezuju čitanje i druženje sa psom i manje su sustegnuti, bolje se koncentriraju. Tu su sat vremena sjedili i čitali, što je fantastično - kaže prof. Marijan Malašić, knjižničar OŠ Grigora Viteza koju pohađaju djeca i koji im je stalna pratnja na radionicama. S njim se slaže i Ana Pavlek, knjižničarka Dječje knjižnice Marina Držića u Zagrebu i koordinatorica programa R.E.A.D. i Psi pomagači.

- Djeci koja imaju problema s čitanjem na ovaj način pokušavamo približiti i knjige i knjižnicu. I oni zaista nakon svega i samostalno dolaze u knjižnicu - ističe A. Pavlek. A Tara, Lorena, Sara, Mika, Matija i Leon s nestrpljenjem čekaju sljedeću radionicu. Doći će i Mara, zajedno će otkrivati što se dogodilo s malom vučicom koju je pronašla Miša.

Pomoć treba 3500 djece

Procjenjuje se da u Hrvatskoj 10% stanovništva pati od disleksije. Disleksija stvara naročito velike probleme u školovanju. Od 350.000 školaraca, koliko ih je u Hrvatskoj, oko 3500 djece treba pomoć da bi prevladali teškoće i uspješno se školovali, sukladno svojim sposobnostima i željama. Pomoć je potrebna i srednjoškolcima, studentima i odraslim osobama s disleksijom. Provođenje R.E.A.D.® – Čitaj (o) psu programa te uključivanje životinja u odgojno-obrazovni proces je relativno novi koncept, ali pokazuje pozitivne učinke na razvoj učenika. Životinje, u ovom slučaju psi, veoma su važni za napredak učenika koji imaju bilo kakvih poteškoća, ne samo s čitanjem, jer svojom prisutnošću i strpljivošću ulijevaju povjerenje u učenika. Pomažu djeci u razvoju motoričkih i komunikacijskih vještina te u socio-emocionalnom razvoju.

Deset aktivnih timova

Udruga za Pet therapy Indeficienter osnovana je 2012. kao prva Udruga u Republici Hrvatskoj registrirana za djelatnost provedbe intervencija potpomognutih životinjama, a od 2014. je filijala R.E.A.D.-a za Hrvatsku te provodi program “Čitaj (o) psu” koji se kontinuirano izvodi u knjižnicama i školama. Trenutno ima deset aktivnih volonterskih R.E.A.D. timova na području gradova Pule, Pazina, Labina, Rijeke, Krka, Šibenika, Osijeka i Zagreba, a uključeno je oko 500 djece školskog i predškolskog uzrasta.

- S R.E.A.D. programom prvi put smo se  susreli krajem 2013., kad smo organizirali 1. međunarodnu pet therapy konferenciju u Hrvatskoj, na koju su kao predavači došli kolege iz slovenske udruge Tačke pomagačke. Predstavili su nam njihov R.E.A.D. program “Beremo s tačkami”. Nedugo nakon toga krenuli smo s prikupljanjem potrebne dokumentacije kako bismo ispunili sve uvjete za registracijom R.E.A.D. timova u Hrvatskoj. Iako se za R.E.A.D. - Čitaj (o) psu program ne naplaćuje naknada, on nipošto nije neformalan, trivijalan ili nemaran. Naši timovi, volonter i njegov pas ljubimac, prošli su edukaciju te evaluaciju od strane savjetnika za ponašanje pasa pri UPTIV-u. Moraju proći kroz određen broj supervizijskih sati te ponovnu evaluaciju svake 2 godine, uz detaljnu pripremu za svaki susret s korisinicima. Daju sve od sebe kako bi se ponašali odgovorno i profesionalno, ali ne samo prema korisnicima, već kao primjer i prema psima uključenim u terapijsko okruženje - ističe Goranka Rosanda Furlan iz Udruge.

Kao primjer dobre prakse, ističe, određen je standard da psi uključeni u programe trebaju biti osigurani prema trećim osobama te provode obavezni stistematski pregled svakih šest mjeseci. Većina školskih Statuta i pravilnika o kućnom redu ne dozvoljava ulazak životinjama u prostore škole, no kako bi svi naši članovi nesmetano mogli provoditi R.E.A.D. na predstavljanju programa učiteljskim/nastavničkim vijećima donosi se i odluka o promjeni pravilnika (kućnog reda).

- U školama s kojima surađujemo u njima stoji da je boravak psa dozvoljen isključivo u edukativne svrhe, ukoliko je pas u pratnji voditelja - ističe.

podmukla bolest
HRT-ova voditeljica iznenada završila na hitnoj pa upozorila na veliki problem: 'Ne ignorirajte simptome'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.