Čak 87-ero djece izdvojene od roditelja trenutačno je smješteno u domu za djecu u Nazorovoj. Broj djece koju centri za socijalnu skrb nastoje smjestiti na sigurno jer su u vlastitoj obitelji ugrožena daleko premašuje kapacitete.
Govori to i činjenica da je Nazorova zapravo predviđena za smještaj 60-ero djece, što znači da je sada ondje gotovo 50% djece više! A još prije desetak godina u procesu deinstitucionalizacije planiralo se prepoloviti taj kapacitet tako da u domu bude tridesetak djece.
– Pritisak centara za smještaj djece u posljednjih godinu dana je velik, pojačao se nakon slučaja u Novoj Gradiški. To su djeca koja su hitno izdvajana nakon što su centri procijenili da im je život u obitelji ugrožen, da su zlostavljana i zanemarena. U posljednjih godinu dana u Nazorovu je stiglo stotinjak djece. Posebno je velik pritisak za zbrinjavanje najmanje djece, u dobi do sedam godina – kaže dr. Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Doma za djecu Zagreb, dodavši da im je zbog takvog stanja Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odobrilo zapošljavanje četiri dodatna radnika.
– Dosta se domova transformiralo i nema dovoljno smještaja. I mi smo se trebali transformirati i imati maksimalno 30 smještaja – govori dr. Kelava Ćurković, nadajući se da će izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu povećati broj udomitelja jer su povećane naknade i opskrbnine te će se neki uvjeti mijenjati.
Nakon tragedije na Pagu, kada je otac bacio četvero djece s balkona, te nakon strašnog slučaja zlostavljanja dvogodišnje djevojčice iz Nove Gradiške, centri pojačano kontroliraju rizične obitelji i odluke o izdvajanju brže se donose. Otprilike svako drugo privremeno oduzeto dijete vraća se roditeljima nakon nekoliko mjeseci, no događa se i da djeca nakon vraćanja roditeljima ponovno završe u domu.
Kad povratak u obitelj nije moguć, a dijete nema pravni status nužan za posvojenje – to je situacija koja zahtijeva alternativnu obiteljsku skrb kroz uslugu udomiteljstva. Cilj je da dijete iz doma ode što ranije jer dom je samo privremeni smještaj, a obiteljsko okruženje ono je što djetetu treba, bila to biološka ili udomiteljska obitelj. Međutim, udomiteljstvo u Hrvatskoj, ali i u svijetu, slabo se razvija. Udomitelja jednostavno nema dovoljno i djeca nemaju kamo otići.
Tražeći rješenja, Dom je uspio “regrutirati” deset novih udomitelja iz Zagreba i Zagrebačke županije, što znači udomljenje za bar 15-ero djece. Stručnjaci iz Doma to su postigli u sklopu upravo završenog trogodišnjeg projekta “Transformacija Dječjeg doma Zagreb – širenje mreže izvaninstitucijskih usluga” financiranog iz Socijalnog fonda EU. Kroz projekt su razvili i usluge savjetovanja i pomaganja obiteljima s djecom u riziku od izdvajanja, kao i rane intervencije u djece s neurorizikom.
Posebnu vrijednost čini održivost razvijenih usluga i programa rada s udomiteljima. Suglasnost za zapošljavanje stručnjaka dalo je resorno Ministarstvo pa će se nastaviti s ovim aktivnostima.
neka djecu daju na usvajanje i neće biti problema,a ne da to otežavaju ,znamo iz kojih razloga