Naslovnica Vijesti

Komadina: Cijela Hrvatska me zove da se kandidiram

Smatra kako bi bilo bolje da neki kolege daju ostavku umjesto što se kandidiraju te da neki imaju grijeh činjenja, a neki nečinjenja
19. rujna 2016. u 12:40 32 komentara 2215 prikaza
Zlatko Komadina
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Predsjednik primorsko-goranske Županijske organizacije SDP-a i župan Zlatko Komadina izjavio je u ponedjeljak da ga cijela Hrvatska zove da se kandidira za predsjednika SDP-a i da nikada ne treba reći nikad, ali nije izravno odgovorio hoće li se kandidirati.

Na novinarsko pitanje razmišlja li o kandidaturi za predsjednika SDP-a, i hoće li, ako se ne kandidira, poduprijeti Orsata Miljenića, Komadina je rekao da će „kandidata biti još, da treba dobro promisliti koji kandidati su tu za socijaldemokraciju i koji će joj nešto dati, a ne koji će od stranke nešto uzeti“. Rekao je da će na tome tragu biti njegova odluka i da je logično kako će njegova podrška ići u smjeru kandidata koji nemaju grijeha.

Novinari su pitali znači li to da se neće kandidirati, a Komadina je odgovorio: „U politici nikad ne reci nikad, jer me, moram otvoreno reći, cijela Hrvatska zove da se kandidiram, ali rekao sam ono što sam rekao.“

Na upit o raspadanju ekipe Zorana Milanovića i više najavljenih kandidatura, kazao je da je to „malo tužno, ali je tako.“ Smatra kako bi bilo bolje da neki kolege daju ostavku umjesto što se kandidiraju te da neki imaju grijeh činjenja, a neki nečinjenja.

„Mi smo propustili vrijeme promjena da preveniramo rezultat na izborima. Pokazalo se da je ona stranka koja je prva učinila promjene, HDZ, honorirana od građana na izborima, ali ne dovoljno da bi se vratila na prijašnje grane, da bi imali natpolovičnu većinu kao mi prije“, naveo je. Komadina smatra  da su glavne hrvatske stranke neartikuliranjem pravih pitanja stvorile bazu protestnih glasova koja je lutala od ORAH-a, a sada se, kaže, giba između Mosta i Živog zida.

Na pitanje o unutarstranačkoj kampanji SDP-a, Komadina je ocijenio da je zadnja unutarstranačka kampanja znatno nalikovala lokalnim izborima. Rekao je da je „bio kritičan u vezi s tim modelima i predviđao je da će se događati podjele stranačkog korpusa ako se prijeđu rubikoni, a prelazili su se na parlamentarnim izborima u istoj koaliciji, a kamoli za titulu viteza od SDP-a.“  Rekao je da je to tako u svakoj stranci, da će to možda biti djelomično i ovoga puta, ali da će smanjiti prijedloge koji će ići na Glavni odbor. Važno je da svi odrade sva mjesta u dogovoru s terenom i strankom, da se prezentiraju na jednom mjestu. 

Komadina je naglasio da još nije vidio ni jedan program, osim onoga koji je iznio osobno s kolegama iz Saveza za promjene na prošlim unutarstranačkim izborima. „Priklonit ću se prema sadržaju, programu,  organizaciji, ovisno o tome kako stvoriti jači SDP, kako dati socijaldemokratske odgovore da bismo mogli dobiti veće povjerenje građana, a ne po sustavu 'sjaši Kurta da uzjaši Murta', pa da ne promijenimo ništa“, zaključio je Komadina.  

Na redovnoj konferenciji za novinare u županijskoj upravi najavljen je drugi rebalans županijskog proračuna, povećanje proračuna za otprilike 17 milijuna kuna, odnosno 2,2, posto. Pročelnik za financije Krešimir Parat rekao je da je izvorni proračun 350 milijuna kuna, konsolidirani proračun 777,9 milijuna kuna, a redovni prihodi su oko 324 milijuna kuna. Povećanje je rezultat povećanja od poreza na dohodak, a na povećanje prihoda utjecalo je i dobivanje novca iz Fonda solidarnosti EU za područja stradala u ledolomu.

Parat je istaknuo da je porez na dohodak najvažniji županijski prihod. Komentirajući najave zadiranja u taj porez, rekao je da se boji da se neće moći posve kompenzirati. Smatra da su porezne izmjene prečeste i da se koriste kao instrument socijalne politike, bez pravog uvida u posljedice.

Komadina je dodao da bi bilo logično da promjene imaju prijelazno razdoblje, da se događaju na početku godine. „To je cijela priča reformi koje političke opcije provode preko leđa lokalne i regionalne samouprave“, rekao je i naglasio da će građani imati od toga određenu korist kroz povećanje neto plaća, ali i država jer će građani više trošiti.  „No, pitanje je do kada ćemo moći smanjivati rashode“, kazao je, dodavši da će se u županiji snaći, ali da bi  trebali dugoročno znati koji je njihov izvorni porez. 

„Država smanjuje deficit i pojačava socijalnu politiku preko leđa gradova, općina i županija, s time da će lokalna samouprava možda morati posegnuti za prirezom, povećanjem cijena komunalnih usluga, smanjenjem subvencija“, rekao je Komadina.

>> Miljenić: Kandidirat ću se za predsjednika SDP-a

>> HDZ i Most u 15 sati nastavljaju razgovore: 'O kadrovskim pitanjima kad za to dođe vrijeme'

POSLOVNA RJEŠENJA
Pogledajte kako je karlovački slatkovodni akvarij postao primjer uspješnog poslovanja

A1 izdvaja za Vas