Podaci Europskog instituta za baštinu holokausta (ESLI) otkrivaju stradanja Židova u zemljama potpisnicama Terezínske deklaracije iz 2009. (po Terezínu, gradiću u Češkoj u kojem je bio nacistički logor), te što su te zemlje (Srbija ima status promatrača) poduzele radi njihova obeštećenja i kako tu stoji Hrvatska.
BiH nema zakona o restituciji, a bez njega ne može u EU. Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus za komemoracije u Jasenovcu izražavao je nezadovoljstvo povratom židovske imovine. Zbog te je teme nedavno u Hrvatskoj boravio izaslanik Državnog tajništva SAD-a s diplomatskim predstavnicima SAD-a i Izraela, a i State Department u svojim godišnjim izvješćima o ljudskim pravima redovito pasus posvećuje tom problemu. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković u intervju za Večernji list potvrdio je kako nam se prigovaralo da smo malo vratili, ali ažurirani podaci govore o 110 milijuna USD. S obzirom na razmjere stradanja Židova, mi smo, ako ne najviše, u samom vrhu među zemljama srednje i jugoistočne Europe po opsegu restitucije i vrijednosti obeštećenja. Rokovi za traženje povrata su istekli i novih neće biti. Evo što kažu podaci ESLI-ja:
Litva
Od 160.000 Židova 1939. – 1943. ubijeno je 90 – 95%, a danas ih je 4000.
Zakoni o restituciji imovine oduzete za nacizma i komunizma doneseni su 1991. i 1997. Strancima je omogućen povrat državljanstva, a time i povrat imovine, uz uvjet da su bili državljani Litve u vrijeme oduzimanja imovine. Nakon više od 10 godina pregovora Židovske zajednice i triju vlada, 2011. donesen je zakon temeljem kojeg Židovima u 10 godina treba biti isplaćeno 36 milijuna eura.
Rumunjska
Od 825.000 Židova u ratu ih je ubijeno 420.000.
Bilateralnim ugovorima nakon II. svjetskog rata riješena su obeštećenja državljana nekih zemalja (SAD, Kanada, UK). Ostali stranci i Rumunji od 1995. oduzetu su imovinu mogli dobiti ako su je već posjedovali ili ako nije bila zauzeta. Zakon o restituciji iz 2001. omogućio je povrat u naturi ili u vrijednosnim papirima.
Kako je povrat bio usporen, 2005. osnovan je Fond. Naknade u dionicama bile su bezvrijedne pa je 2010. spor došao do Europskog suda za ljudska prava, koji je naredio Rumunjskoj da riješi sustavni problem restitucije. Viviane Reding, europska povjerenica za pravosuđe, rekla je pak da u Rumunjskoj vlada “sistemska prijetnja vladavini prava”.
ESLJP je pozitivno ocijenio zakon iz 2013. Oko 40.000 zahtjeva 2016. nije bilo riješeno. Kroz privatni Fond za restituciju zajedničkih dobara Židovske zajednice vraćeno je 75 nekretnina i zemljišta.
Slovenija
Od 1338 Židova u ratu ih je ubijeno 90%.
Zakon iz 1991. o restituciji imovine oduzete 1945. – 1963. uključuje i povrat vjerskih objekata. Nije postignut sporazum sa Židovskom zajednicom, a povrat je omogućen jugoslavenskim državljanima u vrijeme oduzimanja imovine. Strani su državljani obeštećeni bilateralnim ugovorima Jugoslavije s 12 država (UK, Francuska, Norveška, Italija, Čehoslavačka, Turska, Nizozemska, Grčka, Danska, Švicarska, Argentina i SAD). To pravilo prema ESIL-u ne vrijedi i za Hrvatsku (!?). Stranci su izuzetno mogli ostvariti povrat (amandman iz 1998.) u slučaju da im je imovinu oduzeo jugoslavenski državljanin i uz uvjet reciprociteta, ali Slovenija ni s kim nije sklopila takav ugovor. Stoga slovenski Židov koji se od nacista spasio bijegom u drugu državu, kao ni njegovi nasljednici, nema pravo na obeštećenje oduzete im imovine.
Srbija
Od 35.000 Židova ubijeno ih je 85%, a danas ih je od 600 do 3000.
Restitucija je započela nakon pada Miloševićeva režima, a uključuje povrat imovine ili druge oblike naknade državljana Srbije i stranaca. Oduzeta imovina procijenjena je temeljem zakona iz 2005. na 102-220 milijardi eura. Zakonom iz 2011. koji vrijedi za sve dana je prednost povratu u naturi, a ako nije moguć ,onda u vrijednosnim papirima. Limit od 500.000 eura po nekretnini drastično je smanjen jer ukupni povrat za Srbiju ne može premašiti dvije milijarde eura. Prema vladinim podacima, od 76.000 zahtjeva do kolovoza 2015. 34.000 ih je riješeno. Na temelju zakona iz 2006. vraćeno je vjerskim zajednicama 20.867 m2 zemlje i 8300 m2 nekretnina. Srbija se obvezala obeštetiti i tzv. ošasnu imovinu (bez nasljednika) u visini od 950.000 eura godišnje tijekom 25 godina. Tih 23,5 milijuna eura od 2017. isplaćuju Savezu židovskih općina Srbije.
Mađarska
Ni četvrtina od 800.000 Židova nije preživjela, a danas ih je 80.000-150.000.
Zakonima iz 1991./1992. i kasnijim izmjenama dopuštena je restitucija, ali tek oko 21.000 USD po zahtjevu i bez prava na povrat u naravi. Ustavni je sud potvrdio te zakone pozivajući se na odredbe Mirovnog ugovora. Mađarska je osnovala Hungarian Jewish Heritage Fund s imovinom vrijednom 40 milijuna USD za skrb, socijalu, kulturne i druge potrebe Židova.
Poljska
Nacisti su ubili tri milijuna Židova, 90% populacije.
Jedina država u EU koja nije donijela zakon o restituciji, izuzev Varšave, ali vrlo restriktivan. Zakonom je reguliran povratak ili kompenzacija za židovske vjerske objekte te je u tu svrhu Poljska isplatila oko 21 milijun USD židovskim organizacijama.
Letonija
Od 90.000 Židova rat je preživjelo nekoliko tisuća.
Zakonom o restituciji 1990. svima je priznato pravo na povrat u imovini ili novcu ako nije moguće u naturi. Povrat je okončan 2006.
Estonija
Ubijeno je gotovo svih 4500 Židova.
Zakon o restituciji iz 1991. dopustio je svima povrat, u naturi ili novcu, pod uvjetom da su 1940. bili estonski državljani.
Slovačka
Od 89.000 Židova, ubijeno je i deportirano 70.000.
Prema ESLI-ju, strane državljane isplatila je bivša Čehoslovačka bilateralnim ugovorima s drugim državama. Zakon o restituciji iz 1991. s kasnijim amandmanima vrijedi samo za Slovake s prebivalištem u Slovačkoj. Dopušten je povrat svim vjerskim zajednicama. Slovačka je vlada sa Židovskom zajednicom osnovala Fond vrijedan 18,5 milijuna USD kao simboličnu naknadu.
Češka
Do do II. svjetskog rata živjelo 80.000 Židova, danas 3600.
Češko državljanstvo i prebivalište zakonski je uvjet od 1991. za povrat oduzete privatne židovske imovine. Vlada je za rješavanje pitanja stranaca 2000. osnovala Fond za žrtve holokausta temeljem kojeg je isplatila oko 11 milijuna USD.
Bugarska
Od prijeratnih 50.000 Židova, danas ih živi 3900.
Zakon o restituciji od 1990. daje pravo na naknadu svima kojima je imovina oduzeta za nacizma i komunizma.
Ako su stranci ostvarili povrat imovine, morali su je prodati bugarskom državljaninu i nisu mogli steći pravo na povrat šuma i poljoprivrednog zemljišta. Zakonom iz 1992. židovskoj zajednici vraćeno je gotovo sve oduzeto.
Hrvatska
Od 25.000 Židova, rat je preživjelo 5250, a danas ih je 2000-2500.
RH je kroz naknade i postupke povrata oduzete imovine isplatila 110 milijuna USD našim i stranim fizičkim i pravnim osobama odnosno židovskim zajednicama.
U postupku je još stotinjak predmeta. U to nisu uračunana tri darovanja Židovskoj općini u Zagrebu (2014. nekretnine u Dežmanovoj 6, vrijedne 24,8 milijuna kuna, te 1999. parkirališta u Praškoj 7 i odmarališta u Pirovcu), a ni godišnje isplate od 130.000 eura židovskim zajednicama iz proračuna RH.
Tako će i Palestincima biti vraćen imovina, malo sutra