Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako žive obitelji bez posla: Šest modela preživljavanja i šest tipova kućanstava

Najuspješnija su u preživljavanju kućanstva u kojima radi jedan član obitelji, a usto žive od iznajmljivanja nekretnina na moru i u Zagrebu ili i od poljoprivrede
18. ožujka 2016. u 08:31 43 komentara 12548 prikaza
Begić
Foto: Jurica Galoić/Pixsell

Kako i od čega žive obitelji u Hrvatskoj u kojima je najmanje jedan član obitelji nezaposlen ili neaktivan, a takvih je kućanstava kod nas 40%? Budući da posljednjih desetak godina Hrvatska ima između 250 i 350 tisuća nezaposlenih građana, to je bio povod sociolozima za istraživanje kako te obitelji preživljavaju.

Rezultati istraživanja “Strategija preživljavanja – oblici i razmjeri neformalne ekonomije u hrvatskom društvu”, koje je vodio sociolog dr. Dragan Bagić s kolegicom dr. Petrom Rodik, pokazuju da imamo šest tipova kućanstava i šest strategija preživljavanja obitelji, u kojima je barem jedan član nezaposlen, a u nekima i svi odrasli.

Snalaženje na hrvatski način

Mlade obitelji žive od povremenog i rada na crno te od pomoći obitelji, druge su se u nuždi vratile roditeljima, treće u višegeneracijskim kućanstvima žive od poljoprivrede i od iznajmljivanja nekretnina, četvrti tip obitelji živi od socijalne pomoći i doplataka, peti živi na dug i od iznajmljivanja nekretnina, a šesti tip preživljava od povremenih prihoda i solidarnosti obitelji, prijatelja... – Bilo bi bolje da raspravljamo o strategiji življenja, a ne o strategiji preživljavanja, ali aktualnost ove teme odražava sliku hrvatskog društva – kazao je profesor socijalne politike Zoran Šućur na predstavljanju istraživanja u Zagrebu. Bagić ističe da su istraživanjem htjeli doznati koje su to strategije preživljavanja koje omogućavaju kućanstvima da na dugi rok dio ili većina njihovih članova izbiva s tržišta rada. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 kućanstava, među kojima ih je 450 u kojima je barem jedan član obitelji nezaposlen. Ta kućanstva preživljavaju od jedne plaće, od prodaje ili iznajmljivanja imovine, socijalne pomoći, povremenog i rada na crno, trošenja ušteđevine ili žive na dug...

– Bavimo se turizmom i to onako, kako da kažem, tu i kod dida – kazao je istraživačima član obitelji koja zarađuje od poljoprivrede, ali i od turizma. Na pitanje prijavljuje li turiste, znakovito uzvraća: “Da, sve više-manje”! Kazivač iz obitelji koja ima kredit na pitanje kako je došlo do toga da se bave iznajmljivanjem apartmana odgovara: “Pa, eto tako, iz nužde, što smo kupili tu kuću koja je bila veća nego što je nama potrebno i što smo prilagodili prostor za apartman i ovaj drugi u kojem stanujemo. Ljeti se preselimo u neizgrađeni prostor na kat pa imamo prihod od dva apartmana”. – Ova dva tipa kućanstva relativno uspješno preživljavaju – tumači Bagić. Po standardu su slični obiteljima u kojima su svi zaposleni. No, kako žive obitelji od povremenog i rada na crno? – Muž je u penziji, stariji sin radi zadnja dva, tri mjeseca, mlađi je u školi, ja radim privremene poslove... – opisuje jedna Zagrepčanka. Na pitanje kako ih pronalazi odgovorila je: Preko ljudi koje znam, to je na crno, pa preko veze i tako, poslovi čišćenja najčešće.

Meštri su skupi...

Ima kućanstava koja preživljavaju zahvaljujući solidarnosti obitelji i razmjeni usluga.

– Brat i šogorica žive u kući do nas, pomažu nam, posude novac ili hranu ako nam zatreba. Isto tako, kad njima zatreba čuvati živinu i kad ih nema doma, onda ja uskočim, moja mama također. Ona čuva djecu, vodi ih na more, pomaže pri kupnji odjeće za njih... Prisiljena sam posuditi kad kasnim s računima, kad moram kupiti djeci što im treba – kaže žena. Mnoge obitelji koje žive od poljoprivrede spašava solidarnost. “A što se tiče popravaka na kući i slično, sve ide prijateljski, preko poznanika. Ja učinim nekome nešto, oni meni... Mijenjamo ono što znamo jer su meštri skupi i tko će ih plaćati... – rezimira jedan ispitanik. Da te solidarnosti nema, mnoge bi obitelji bile na prosjačkom štapu.

>>Sinčić: Države se čerupaju kao kokoši, od država i ljudi otima se sve živo

>>Zemlja u koju posljednjih mjeseci stižu stotine Hrvata: Siromašnih sve više, a ekonomija raste

Šest modela preživljavanja i šest tipova kućanstava

1.Borba za 
samostalnost

To su mala kućanstva u kojima žive mlađe i osobe srednje dobi ili parovi s jednim djetetom koji se nastoje osamostaliti. No, nemaju redovitih prihoda ili ih imaju vrlo malo, ali nemaju ni troškova stanovanja. Preživljavaju od povremenog rada, trošenja ušteđevine i pomoći članova obitelji. Ova su kućanstva dominantna za četiri velika hrvatska grada.     

2.Upitna samodostatnost

Žive u naseljima različite veličine u višegeneracijskim kućanstvima koja u prosjeku imaju barem četiri člana obitelji. To su obitelji s više djece ili barem jednim koje žive od jedne plaće i od socijalnih transfera. Te obitelji nisu uspjele u osamostaljivanju pa su se vratile roditeljima s kojima žive u istoj kući. U većini tih kućanstava živi barem jedan umirovljenik.     

3. Uspješno 
udruživanje resursa

 To su velike višegeneracijske obitelji ili obitelji u kojima roditelji žive s odraslom djecom. Dominantne u ruralnim naseljima, u kojima je jedan član zaposlen, a ostatak obitelji živi od poljoprivrede proizvodeći hranu za sebe ili za prodaju. No, u ovom su tipu kućanstava i obitelji koje iznajmljuju apartmane ili stanove. Uspješno održavaju standard.

4. Oslanjanje na 
socijalne transfere 

Te obitelji s velikim brojem djece do 15 godina preživljavaju oslanjajući se isključivo na socijalne transfere i dječji doplatak. Imaju niske troškove stanovanja. U prosjeku su dva člana nezaposlena, odnosno više od pola kućanstava. U ovom tipu kućanstava ima i samohranih roditelja. Nezaposlenost u ovim obiteljima ima tendenciju gomilanja.     

5. Život na dug  

 Riječ je o nuklearnim obiteljima u kojima žive roditelji s djecom. Oslanjaju se na redovite prihode, ali i na potrošačka dugovanja. Zbog izvanrednih troškova koje ne mogu podmiriti, zadužuju se. Među ovim tipom kućanstava su i obitelji koje iznajmljuju apartmane na moru ili stambeno-poslovne prostore u Zagrebu pa relativno uspješno preživljavaju.     

6.  Niska 
monetizacija

Ovo su manja kućanstva koja se najčešće nalaze u manjim i srednjim naseljima u različitim hrvatskim regijama. U obiteljima nema stabilnog redovnog dohotka, ali nasreću niski su im troškovi stanovanja. Preživljavaju od solidarnosti obitelji, susjeda i prijatelja te od poljoprivrede. 
U ovim je kućanstvima i velik udio samaca.     

Mojmira Pastorčić
NITKO SE NIJE NADAO
Mojmiri je u sinoćnjoj emisiji u kadar ušetao nezvani gost, snimka je hit na internetu
Hidradenitis suppurativa/acne inversa
INTERVJU
Prof. dr. Brajac: Postoji velik broj bolesnika koji se, bez ispravne dijagnoze Hidradenitis suppurative, još uvijek ne liječe ili se liječe neadekvatnom terapijom
  • doktorica:

    da im nije prošlih generacija,nebi imali šta iznamljivati!

  • danho:

    Do prije koji mjesec jedna placa, podstanarstvo u Zagrebu nas dvoje. Bit ce bolje. Sretni smo i lijepo nam je <3 Gledam ovi koji imaju vise novaca nemaju nista vise nego mi. Auto te ionako odveze od tocke A do ... prikaži još!o B, bila to dacia ili najnovimi audi. Zenska torba je ista i ona za 25000 kn i ona od 50..koristi se za iste stvari..gledam curu ima Chanel balerinke, halo balerinke obicne balerinke. Kad malo tako otvoris oci, stvarno ne maju nista vise jel balerinke imam i ja a ima i ona, samo ih je ona platila vise. Da li je njoj bolje? ne bih rekla..

  • Stipeprof:

    1. Ima li samostalna Hrvatska veći ekonomski rast nego Titova Jugoslavija? 2. Jesu li socijalne razlike danas manje nego u Titovoj Jugoslaviji? 3. Imaju li danas ljudi veće plaće nego za vrijeme Tita? 4. Je li danas manja nezaposlenost? 5. ... prikaži još!st? 5. Imaju li ljudi danas sigurnije zaposlenje nego u Titovoj Jugoslaviji? 6. Dijeli li samostalna Hrvatska ljudima besplatno stanove ili je to radila Titova Jugoslavija? 7. Jesu li banke, hoteli, INA, Tesla, Končar, Dukat, Kraš, Pliva, Ledo... danas u hrvatskom vlasništvu ili su to bili u Titovoj Jugoslaviji? 8. Ima li kapitalistička Hrvatska veći ili manji vanjski dug nego Titova Jugoslavija? 9. Ima li u ovoj Hrvatskoj manje kriminala nego u Titovoj Jugoslaviji? 10. Možete li danas gotovo besplatno ljetovati u radničkim odmaralištima kao što ste to mogli za vrijeme Tita? Možete li sad svoje dijete poslati na besplatno ljetovanje kao što ste mogli – preko društva „Naša djeca“ – za vrijeme Tita? 11. Je li školstvo i zdravstvo besplatno danas ili je bio za vrijeme Tita? 12. Je li se za vrijeme Tita smanjio broj stanovnika Hrvatske za 600.000 ljudi a u samostalnoj Hrvatskoj povećao za milijun ljudi ili je upravo obratno? 13. Je li za vrijeme Tita Hrvatska bila opasana žicom sa svih strana? 14. Idu li danas (kao u vrijeme komunizma) muškarci u mirovinu sa 60 a žene s 55? Možete li mi onda reći po čemu je to kapitalizam bolji od socijalizma? I što su to Hrvati dobili stvaranjem samostalne Hrvatske?