Naslovnica Vijesti Svijet

Kako je Njemačka riješila problem koji muči veći dio Europe, pa i Hrvatsku

Za razliku od europskih zemalja koje imaju najviši fertilitet, poput Francuske ili Švedske, Njemačka je donedavno ulazila u skupinu zemalja s niskim fertilitetom
16. travnja 2018. u 17:55 88 komentara 38616 prikaza
Njemačka kancelarka Angela Merkel konačno može biti zadovoljna rezultatima pronatalitetnih mjera i brojem novorođenčadi u toj zemlji
Foto: Fabrizio Bensch/REUTERS/PIXSELL

Demografski problemi, pad nataliteta i iseljavanje mladog stanovništva teme su s kojima muku muči velik broj europskih zemalja. No za razliku od Hrvatske, u kojoj iz tjedna u tjedan slušamo poražavajuće podatke o konstantnim gubicima najpotentnijeg korpusa stanovništva, u Njemačkoj je, prema posljednjim podacima, pronatalitetna politika ipak urodila plodom. Naravno, i uz pomoć velikog priljeva useljenika koji dolaze većinom iz država s tradicionalno većim brojem djece.

Ilustracija PROVEDENO ISTRAŽIVANJE Njemačka treba više stranih radnika kako bi sačuvala gospodarski rast

Ključan rodiljski dopust

Njemački savezni zavod za statistiku objavio je tako podatke da je u Njemačkoj 2016. rođeno gotovo 800.000 djece, sedam posto više nego 2015. Broj djece po jednoj ženi povećao se na 1,59 (2016. iznosio je 1,5) i najviši je u posljednje 43 godine.

Kako su u tome uspjeli, pitamo dr. Nenada Pokosa, demografa s Instituta “Ivo Pilar” u Zagrebu.

– Za razliku od najrazvijenijih europskih zemalja koje imaju i najviši fertilitet, poput Francuske, Švedske, Irske, Danske i Norveške, Njemačka je donedavno ulazila u skupinu zemalja s niskim fertilitetom – kaže Pokos. Tome je glavni razlog povijesno opterećenje zbog kojeg Njemačka desetljećima nije mogla svojim javnim politikama provoditi mjere koje bi pomagale obiteljima u usklađivanju obiteljskog života i plaćenog rada. Stoga su žene u Njemačkoj nakon poroda u velikoj mjeri morale privremeno napustiti posao jer samo novčani poticaji nisu bili dovoljni.

– Totalna stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi u fertilnoj dobi), u Njemačkoj je još 2000. bila među najmanjima u današnjim članicama EU te je iznosila samo 1,38. Međutim, nakon 2010. (kada je iznosila 1,39), ta je stopa počela naglo rasti te se posljednje godine kreće između 1,5 i 1,6. Posljednjih godina Njemačka pripada skupini zemalja koje izdvajaju najviše novca za obiteljske i dječje naknade te je prema podacima Eurostata za 2015. izdvajala 1177 eura po stanovniku, a više od nje iste su godine izdvajale samo Danska, Švedska i Finska. Slična je situacija i prema izdvajanju ukupnog BDP-a 2015. kada su za djecu i obitelj najviše izdvajale Danska i Švedska (3,5%, odnosno 3,3% ukupnog BDP-a), dok je odmah iza tih država bila Njemačka (zajedno s Finskom) s 3,2% ukupnog BDP-a – objašnjava dr. Pokos. Dodaje i da, za razliku od Njemačke, Hrvatska još uvijek ne poduzima dovoljno aktivnosti i mjera da bi se ublažio trend demografske destrukcije. Naime, samo od posljednjeg popisa stanovništva 2011. pa do danas Hrvatska je prirodnim putem izgubila više od 90 tisuća stanovnika, dok je negativna migracijska bilanca veća od 200 tisuća stanovnika. Stoga je nužno napokon donijeti strategiju demografske revitalizacije ili sveobuhvatne mjere obiteljske politike za zaustavljanje tog strmoglavog pada.

Njemački analitičari veliku važnost pridaju ulaganjima u dječje vrtiće i jaslice te u povećanje rodiljskog, odnosno roditeljskog dohotka i njegovo omogućavanje za oba roditelja. Deutsche Welle tako navodi da je u posljednjih deset godina njemačka vlada donijela mjere s ciljem poticanja povećanja nataliteta. U njih spada i isplata dvije trećine mjesečnog osobnog dohotka za roditelja koji u prvoj godini djetetova života odluči ostati kod kuće. Zapravo, oba roditelja imaju pravo na 14 mjeseci rodiljskog, odnosno roditeljskog dopusta ukupno, ali jedan smije izbivati najviše 12 mjeseci. Moguće je, recimo, da oba roditelja imaju plaćen dopust po sedam mjeseci.

Roditelji imaju i pravo da s djetetom budu prve tri godine njegova života, s tim da druge dvije godine odsutnosti nisu plaćene. Osim toga, zakonom se jamči mjesto u jaslicama za dijete kada napuni godinu dana. Broj mjesta povećao se u nekim regijama, ali to je još uvijek problem u gusto naseljenim područjima.

Naravno, kao i na svim drugim područjima, tako i kada je riječ o demografskim temama uvijek postoje različita mišljenja pa se tako dio stručnjaka ne slaže s tezom da su vladine mjere ključne za porast broja novorođene djece navodeći da je slična situacija i u susjednim državama čije se potpore i poticaji razlikuju od onih koje je odredila vlada kancelarke Angele Merkel. Drugi pak kao ključnu stvar koja koči rast nataliteta ističu tržište rada.

– U ovoj se zemlji na rađanje djece uglavnom gleda kao na nešto što uništava karijeru žena. Zakonske odredbe koje su omogućile da žene odgajaju djecu uz skraćeno radno vrijeme bile su dobrodošla promjena, ali kritičari zamjeraju da je tržište rada ostalo vrlo rigidno. Mnoge tvrtke još uvijek odbijaju dopustiti zaposlenima da rade od kuće ili sa skraćenim radnim vremenom.

Gospodarstvo će profitirati samo ako više poslodavaca promijeni stav i postane naklonjenije obitelji – objasnila je za Deutsche Welle Livia Olah, koja predaje demografiju na sveučilištu u Stockholmu. Olah je dodala da postoji mnogo vrsta poslova koji se mogu raditi od kuće ili s fleksibilnim radnim vremenom i nema razloga da Njemačka ostane privržena rigidnim strukturama.

Izgleda da su njemački zakonodavci i poslušali određeni dio kritika pa je upravo iz švedskog modela, koji uz francuski slovi za jedan od najboljih pronatalitetnih programa u svijetu, preuzet element rodiljskog, tj. roditeljskog dopusta koji se pokazao vrlo važnim. Za vrijeme starog modela majke su obično bile te koje su se brinule o djeci kod kuće, često i zbog toga što su ionako manje zarađivale. Sada roditelji imaju pravo na dvije trećine plaće kada su na rodiljskom, tj. roditeljskom dopustu.

Veći broj jaslica i vrtića

Takav sustav omogućava roditeljima da budu fleksibilni u planiranju života po rođenju djeteta. Od Francuza su, koji imaju najveću stopu nataliteta u Europi, Nijemci preuzeli institucionalni model zbrinjavanja djece nakon poroda, odnosno smještaj u jaslicama i vrtićima.

– U Njemačkoj nije postojao dobro razrađen način zbrinjavanja djece, u mnogim regijama nije bilo dovoljno mjesta u jaslicama i to se sada mijenja – objasnio je Sebastian Klüsener, demograf s Instituta “Max Planck”.

Usporedbe radi, situacija u Francuskoj pokazuje koliko je predškolski odgoj važan faktor za stopu nataliteta. Francuska uz najvišu stopu nataliteta u Europi istodobno ima bitno kraći rodiljski dopust u odnosu na Njemačku, ali i druge države – samo šest tjedana prije i deset tjedana poslije poroda. U Francuskoj je politika više fokusirana na institucionalnu brigu o djeci i nije neobično da roditelji svoje dijete ostavljaju u jaslicama samo nekoliko mjeseci nakon rođenja.

Roboti Modernizacija Zašto se Hrvatska nije uključila u razvoj umjetne inteligencije Ilustracija NJEMAČKO GOSPODARSTVO Oštar pad njemačkog izvoza u veljači Podaci Ujedinjenih naroda U Hrvatskoj živi 560.000 ljudi koji ovdje nisu rođeni

Hrvatska se treba ugledati na Estoniju i Sloveniju

Dr. Pokos objašnjava da recentnija istraživanja kazuju da je visina naknada nakon rođenja djeteta iznimno važna. Naime, osnovni su ciljevi obiteljske politike osigurati blagostanje roditelja i djece tijekom razdoblja odgoja i skrbi za djecu te roditeljima pružiti vrijeme za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu za sudjelovanje u radnom i društvenom životu. Stoga je osnovni cilj naknada spriječiti osiromašenje obitelji nakon rođenja djeteta. Zato Hrvatska mora što prije potpuno delimitirati roditeljske naknade, a kao dobre primjere možemo navesti modele Slovenije i Estonije koje imaju najsveobuhvatnije mjere među državama srednje i istočne Europe. Osim toga, Estonija i Slovenija mnogo su učinile i na institucionalnoj skrbi za predškolsku djecu.

Ključne mjere demografske revitalizacije

Potpuno delimitirati roditeljske naknade

Poput Slovenije uvesti produljene i vrlo dobro plaćene roditeljske dopuste.

Oni kod susjeda iznose 105 dana majčinskog dopusta, 260 dana roditeljskog i 90 dana očinskog dopusta, a cijelo vrijeme korištenja dobivaju 100% plaće.

Institucionalna skrb za predškolsku djecu 

Omogućiti cjelodnevne programe za najmanje 90 posto djece u dobi između 3. godine i obvezne školske dobi. Kod nas je taj obuhvat danas tek nešto veći od 60 posto po čemu smo na samom europskom dnu.

Stimuliranje brzog rađanja sljedećeg djeteta

Po uzoru na skandinavske zemlje roditeljima koji dobiju sljedeće dijete u razdoblju od dvije do pet godina dopust bi se mogao produljiti za još nekoliko mjeseci, uz jednaku naknadu onoj koju su imali nakon rođenja prvog djeteta

 

 

Njega kose
BUDI DIVA
U Novoj godini zablistaj poput holivudske zvijezde: Kako uz male trikove do idealne frizure za najluđu noć

A1 izdvaja za Vas

  • Draš:

    Hahaha,uvezeš Muhameda sa 4 žene,platiš im stan,daš redoviti đžeparac i čekaš rezultat.Stvarno genijalno

  • Avatar Prskator.Vlado
    Prskator.Vlado:

    Haha, a zašto ne navedu rasu fertiliziranih u Francuskoj i Švedskoj? Kao i kod nas, ganci ima krdo mladunčadi, a liberalne i urbanoidne bjelčuge max jedno dijete

  • Avatar putnik83
    putnik83:

    Natilitet u Njemackoj su podigli useljenici,poglavito oni iz istocnoeuropskih zemalja i Bliskog istoka. Placaju ih za njihov nerad,radjaju im socijalne slucajeve i delikvente.Obit ce se ta i takva politika Nijemcima o glavu,a i Europi u cijelini. Muslimanski useljenici,Turci,Arapi i slicni ... prikaži još!i nikad se nece integrirati.Dokaz tome su turska geta po njemackim gradovima na sjeveru.Arapska u Marseille i Briselu.