Maltene od prvog dana rata u Ukrajini, a pogotovo nakon pojedinih vojnih neuspjeha ruske vojske i povlačenja s teritorija za koje su tvrdili da su 'ruska' nisu neobične glasine o mogućem državnom udaru koji bi srušio ruskog predsjednika Vladimira Putina s vlasti. Analitičar Daily Maila Chris Pleasance analizirao je tko su glavni Putinovi rivali i kako bi mogli izvesti puč.
"Kad je Vladimir Putin počeo invaziju Ukrajine, učinio je to kako bi osigurao svoje naslijeđe kao graditelj novog ruskog carstvog, poput Petra Velikog ili Katarine Velike. Ali devet mjeseci kasnije bez vojne pobjede na horizontu, ljudi se pitaju može li uopće preživjeti do kraja svojeg predsjedničkog mandata", naveo je analitičar.
Istaknuo je kako su čak i neki bliski saveznici ruskog predsjednika poput čečenskog vođe Ramzana Kadirova i čelnik Wagner grupe Jevgenij Prigožin nastoje zgrabiti što više moći i utjecaja, što sugerira da bi oni mogli poželjeti zamijeniti ga jednog dana. "Ukrajinske obavještajne službe misle da se šef ureda Predsjednika Sergej Kirijenko, bivši šef FSB-a Nikolaj Patrušev i njegov sin Dmitri pozicioniraju s ciljem da preuzmu vlast u Rusiji", ustvrdio je u svojoj analizi.
U slučaju da do njega dođe, ovo ne bi bio prvi pokušaj državnog udara u Rusiji.
Prvi puč dogodio se 1991. godine kad je takozvana Banda Osmorice, skupina tvrdolinijaša pokušala na silu zaustaviti raspad Sovjetskog saveza i smijeniti tadašnjeg predsjednika Mihaila Gorbačova. U uroti su sudjelovali potpredsjednik Vlade, šef KGB-a, ministri unutarnjih poslova i obrane. Čekali su da Gorbačov ode na ljetni odmor na Krim te su ga potom tamo zatočili uz pomoć vojske. Iako su preuzeli kontrolu nad radijem i televijem te ključnim institucijama, građani predvođeni Borisom Jeljcinom izašli su na ulice i sukobili se s vojskom. Vojska je odbila pucati na građane, a pokušaj preuzimanja vlasti u Rusiji je propao.
Drugi pokušaj državnog udara u Rusiji u '90-ima je bio usmjeren protiv tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina. Jeljcin je ušao u sukob s parlamentom oko toga tko će dobiti više ovlasti u najavljenoj reformi Ustava, te je tada Jeljcin prijetio i raspuštanjem Dume. Zastupnici su odbili raspustiti Dumu i poručili su Jeljcinu da je pokrenut postupak za njegov opoziv. Došlo je do sukoba na ulici između dvije strana, a vojska koja je početno inzistirala da je neutralna stala je na stranu ruskog predsjednika, što je na kraju bilo presudno u tome da Jeljcin ostane na vlasti.
Kako bi izgledao pokušaj državnog udara?
U slučaju da Putinu prijeti državni udar, to bi značilo da su se udružili i dogovorili moćni protivnici ruskog predsjednika da ga smjene s vlasti te da to čine s podrškom barem dijela vojske, smatra britanski analitičar.
"Ključni saveznici mogućih pučista u tom slučaju morali bi im biti ministar obrane Sergej Šojgu, važni generali kao što su Valerij Gerasimov (načelnik ruskog Glavnog stožera o.au.) i Sergej Surovikin, direktor FBS-a Aleksandar Bortnikov, bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedev i vođe rata kao što su Ramzan Kadirov i Jevgenij Prigožin", ustvrdio je Pleasance i naveo kako bi izuzetno važni za uspješno izvođenje državnog udara bili podrška javnost kao i podrška izvana.
"Urotnici bi morali nasilno smijeniti Putina s vlasti ili tako što bi ga uhitili i ubili. Potom bi morali postaviti novog predsjednika i vlast", napominje te ističe kako bi urotnici morali iznijeti svoje razloge za državni udar i dobiti podršku javnosti za to.
Važan faktor bi bili i državni mediji, kao i brojni voditelji i stručnjaci koji su aktivni dio ruskog propagandnog stroja.
Na pitanje bi li pokušaj državnog udara uspio, Pleasance napominje kako je Putin stručnjak za strategiju i koji je ostao na vlasti ovoliko dugo upravo zato što se okretao svoje političke rivale jedne protiv drugih. Putin se tako pobrinuo da ne postoji skupina rivala koja bi mu mogla biti ili postati prijetnjom
"Unatoč katastrofalnom ratu u Ukrajini, to se nije promijenilo", ističe.
Za Šojgua kaže da je zakleti Putinov lojalist kojem duguje sve i koji je i dalje na svojoj poziciji unatoč brojnim porazima ruske vojske. "Male su šanse da će sudjelovati u pobuni", dodaje stručnjak.
Gerasimov nije više faktor zbog neuspjeha u Ukrajini, s druge strane Surovikin je lojalan Kremlju dok je Medvedev intenzivirao svoju podršku ruskom predsjedniku u javnosti.
"Sve ovo ukazuje da su Oružane snage, unatoč svemu što su prošle u Ukrajini, i dalje lojalne Putinu".
Što se tiče Kadirova i Prigožina, analitičar Daily Maila Chris Pleasance napominje kako oni imaju svoju vojsku, no ozbiljno su oslabljeni zbog rata u Ukrajini. U svojoj analizi iznosi kako je Kadirov kritičan na društvenim mrežama prema ratu te je odbio poslati još čečenskih trupa, no u slučaju da pokuša izvršiti državni udar ne bi mogao uspjeti sam.
"Sve ovo ukazuje na to da su male šanse da će se Putin suočiti s ozbiljnom konkurencijom, barem za sada," objašnjava.
Ustvrdio je kako postoji nekoliko faktora koji bi potencijalno mogli zaprijetiti ruskom predsjedniku. U slučaju produbljivanje ekonomske krize koja bi u tom slučaju, Putin bi se mogao suočiti s masovnim demonstracijama. Žestok poraz u ratu u Ukrajini bi mogao naškoditi Putinovoj reputaciji i naškoditi odnose s vojnim vrhom, što bi potencijalno mogli iskoristi Putinovi protivnici.
"To bi moglo biti ili osvajanje Krima ili Donbasa, ili pak obje regije što je Kijev rekao da bi se moglo dogoditi do idućeg ljeta", izjavio je analitičar. Kao treći faktor koji bi potencijalno mogao naškoditi Putinovoj vladavini su sve glasniji zahtjevi za neovisnost republika u Ruskoj Federaciji te da bi se teško vojska mogla nositi s ratom na dvije fronte.
"Nitko nije mogao predvidjeti pad SSSR-a sve dok se on nije dogodio. Putinova pozicija kao vrhovnog vođe možda i nije tako sigurna kako se čini izvana", stoji u zaključku britanskog novinara.
Državni udar u Rusiji vam je ok, a u Njemačkoj nije? MVJ licemjernu, badno jedna.