Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako do državnog poljoprivrednog zemljišta: Zakon se mijenja 18. put od neovisnosti RH

75% poljoprivrednog zemljišta je u privatnom, a 25 posto u državnom vlasništvu
22. srpnja 2021. u 07:58 4 komentara 3591 prikaza
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Zakon o poljoprivrednom zemljištu i njegov utjecaj na produktivnost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj - naziv je jučer održane javne rasprave posvećene Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i efikasnosti korištenja poljoprivrednog zemljišta.

Ministrica  poljoprivrede Marija Vučković ima težak zadatak – prijelaz na  gospodarstvo bez emisija stakleničkih plinova ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA ‘Zelena’ pravila EU farmerima donose samo nove glavobolje

18. promjena zakona

– Zakonom moramo osigurati provedbu strategije poljoprivredne proizvodnje koja je u ovom trenutku, prema podacima iz Zelenog izvještaja za 2019., bila 18 milijardi, a do 2030. trebamo doći do 30 milijardi. Zato se zakonom mora osigurati brža dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta (DPZ). Zemljište je osnovni resurs i mi moramo riješiti pitanje DPZ-a i resursa koje imaju proizvođači. Jer bez riješenog pitanja zemljišta nema ni investicija, ni zapošljavanja, ni efikasnosti, ni povećanje proizvodnje. Želimo siguran zakonodavni okvir kako se on ne bi često mijenjao jer je ovo već 18. mijenjanje zakona od neovisnosti Hrvatske – kazao je predstavnik HGK Vlado Čondić Galiničić u raspravi koju je organizirao zagrebački Agronomski fakultet u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Dodao je da se zakonom treba ostvariti i to da se postojeći korisnik mora vratiti u prioritet dodjele zemlje ako ispunjava sve uvjete gospodarskog plana i ugovorne obaveze.

– Ugovori ne smiju ići na manje od 25 godina, što se tiče zakupa. A zašto? Zato što investicije u poljoprivredu iziskuju dug period povrata uloženog. To je otprilike raspon od osam do 12 godina. Zato moraju imati taj dulji period kako bi bili motivirani investirati. Usto, protiv smo ograničavanja maksimalne površine koju može dobiti korisnik na jedinici lokalne uprave, jer ako netko sad koristi 1000 hektara, ima zaposlene ljude i mehanizaciju, a općina planom gospodarenja poljoprivrednog zemljišta može limitirati na 100 hektara, prijeti gubitak od 900 hektara. To znači smanjenje proizvodnje, manje zaposlenih... – naveo je Čondić Galiničić. Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kazao je da je ovo možda prvi put da su se veliki, srednji i mali pravi proizvođači uspjeli usuglasiti u nekim stvarima.

– Oko pitanja posjeda dosadašnjeg raspolaganja zemljištem predloženo je da svi oni koji su u posjedu DPZ-a, ispunili su gospodarski program i platili su sve obaveze oko korištenja zemljišta, imaju u ukupnom prihodu najviše 30% izravnih plaćanja. Jasno, poljoprivreda im mora biti osnovna djelatnost. Budući korisnici trebali bi koristiti DPZ za povećanje proizvodnje, a to bi trebali dokazati izvještajima o gospodarskom programu za svaku godinu – rekao je Brlošić, a Marijo Puškarić iz Hrvatske obrtničke komore rekao je da je DPZ najvredniji resurs, ako govorimo o poljoprivredi u Hrvatskoj, i njime moraju gospodariti i koristiti ga najbolji poljoprivrednici.

UMJESTO KRUMPIRA I KUKURUZA Bobičasto voće postalo hit na sjeveru Hrvatske: Kupce imaju iz cijele zemlje

– Jer 75% poljoprivrednog zemljišta je privatno, a 25% državno. Državno zemljište jedino može generirati razvoj poljoprivrede, zaposlenost u ruralnom prostoru i osigurati sirovinu za postojeću i buduću prehrambenu industriju. Za one koji su privatni posjednici DPZ-a već 20- 25 godina jasno se može utvrditi koji su od njih uspješni i na kojima leži budućnost hrvatske poljoprivrede. Inzistiramo da DPZ mogu dobiti samo oni kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost. I u zakon se mora uvrstiti odnos broja zaposlenih i prava na broj hektara u zakup, vrijednost proizvodnje po jedinici površine te vrijednost dugotrajne imovine u odnosu na površinu koju se trenutačno obrađuje. To pokazuje je li neki poljoprivrednik poticaje investirao za razvoj gospodarstva ili za osobnu potrošnju – naglasio je Puškarić.

Instrumenti zaštite

Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede obećao je da će biti definirani instrumenti zaštite dosadašnjih posjednika na temelju njihovih dosadašnjih rezultata vezano uz ispunjavanje svih obaveza gospodarskog programa, ugovora o dosadašnjem posjedu i samoj proizvodnji hrane, kako u primarnoj proizvodnji tako i onih vezanih uz preradu. U nastavku je rekao: “Svaki sektor poljoprivrede važan je i trebamo samo zakonskim kriterijima omogućiti dostupnost DPZ-a.”

Naglasci, primjedbe, savjeti i prijedlozi za poboljšanje zakona

1. Zakon mora osigurati bržu dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta. Bez zemljišta nema investicija, zapošljavanja, povećanja proizvodnje...

2. Ugovori ne smiju ići na manje od 25 godina, što se tiče zakupa zato što investicije u poljoprivredu iziskuju dug period povrata uloženog

3. Državno zemljište jedino može generirati razvoj poljoprivrede, zaposlenost u ruralnom prostoru i osigurati sirovinu za prehrambenu industriju

VIDEO Ćorić o planu EK za smanjenje emisije štetnih plinova

Livno: Zdravko Mamić nakon pet sati ispitivanja napustio zgradu Tužiteljstva
IZ MEĐUGORJA
Oglasio se Zdravko Mamić: Ja sam uvijek navijao za Zvezdu, Dinamo nije favorit
INA Loyalty program
Preporuke za vozače
Jeste li čuli za ovih pet zlatnih pravila uštede goriva?
  • Avatar Barba
    Barba:

    Državna zemlja se ne smije prodavati. Trebala bi ići samo na koncesiju uz stroge uvjete. Država mora sebi osigurati zakonski pravo prvokupa svake parcele negrađevinskog zemljišta koja se prodaje u HR. Na taj način država će lakše provoditi mjere komasacije ... prikaži još! i arondacije, koje su ključne za oporavak poljoprivrede. Naglasak koncesije mora biti na OPG-ovima. Svi oni koji nisu poštivali plan gospodarenja koji su dali prilikom dobivanja koncesije, tu istu kocesiju trebaju izgubiti.

  • Pacta_Conventa:

    Osoba koja je dobila drzavnu zemlju , ne treba dobivati poticaj za nju , imamo situaciju da je agrokor i drugi dobivaju gotovo besplatno zemlju i onda jos beru poticaje za nju ,zemlju nikako ne prodavat , zapadne zemlje muku ... prikaži još! muce sa razvojem u prostoru zbog manjka drzavne ili gradske zemlje, Hrvatska moze sacuvat prirodu i imat proizvodnju i proator za industriju i infrastrukturu i to ke velika prednost , trebalo bi sacuvat zemlju uz more , rijeke i velike gradove , nikako ne privatizirat a ako se vec daje davat u koncesije za velike projekte , marine itd .

  • sisavac:

    državna se zemlja ne smije prodavati, a najam ne smije biti duži od 10 godina. jednom kad se dočepaš državne zemlje, ako radiš na njoj, proizvodiš, ne bi je smio izgubiti nikakvim izmjenama zakona. sve dok radiš kako treba. ono ... prikaži još! što tim zakonom treba riješiti jest uzeti gradovima i općinama tolku lakoću mijenjanja prostornih planova i prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, a imaju više od pola postojećih građevinskih zemljišta neizgrađeno, plus da i u izgrađenim područjima uglavnom imamo sve zapušteno, sve se prodaje. pa ajmo vlasnike natjerati da to prodaju ili obnove i stave u funkciju. nema potrebe da se građevinsko područje širi po rubovima naselja, a središta zjape prazna. ako netko želi kućicu na osami, nek pogleda kako to austrijanci rade, dal je kod njih to moguće, zašto nije, kolko košta. zemljište nam je zadnji resurs, i on nije obnovljiv. jednom uništen, zauvijek uništen. čuvajmo ga. svako nekorištenje zemljišta za poljoprivredu duže od 10 godina bi trebalo značiti da će se to vlasniku oduzeti i podržaviti, a država to nek onda dalje prodaje, naći će se kupac. imamo preveliki resurs kojeg uništavamo.