Više od četiri desetljeća nakon Falklandskog rata ponovno rastu napetosti između Velike Britanije i Argentine. Argentinski predsjednik Javier Milei najavio je pritisak na kompanije koje traže naftu u vodama oko otočja, a istodobno poručuje da Argentina mora „vratiti“ Falklande. No, ako bi diplomatski sukob ikada prerastao u novi oružani sukob, odnos snaga danas bi za Buenos Aires bio izrazito nepovoljan, naglašava Daily Mail u svojoj velikoj analizi.
Falklandsko otočje ponovno se našlo u središtu političkog sukoba između Argentine i Velike Britanije. Predsjednik Javier Milei poručio je da će Argentina svim raspoloživim državnim sredstvima pokušati zaustaviti eksploataciju nafte u području Falklanda, uključujući diplomatske, gospodarske, pravne i sudske mjere. Posebnu pozornost privlači nalazište Sea Lion, za koje se procjenjuje da sadrži oko 1,7 milijardi barela nafte. Milei je istodobno ponovio dugogodišnji argentinski stav da su otoci argentinski teritorij te odbacio pravo njihovih stanovnika na samoodređenje.
Iako argentinski predsjednik nije zaprijetio vojnom akcijom, Buenos Aires je najavio i izgradnju pomorske baze na Tierra del Fuego, najbližem dijelu argentinskog kopna Falklandima. Sve to ponovno otvara pitanje koje se nije ozbiljno postavljalo još od 1982. godine: što bi se dogodilo kada bi Argentina i Velika Britanija ponovno zaratile oko Falklanda?
Falklandski rat izbio je nakon argentinske invazije na otoke u travnju 1982. godine. Velika Britanija tada je poslala vojnu operativnu skupinu gotovo 13.000 kilometara preko Atlantika kako bi vratila kontrolu nad otočjem. Argentina je na početku sukoba imala značajnu brojčanu prednost. Na Falklandima je bilo oko 13.000 argentinskih vojnika, dok je Buenos Aires raspolagao s više od 200 zrakoplova. Unatoč tome, britanske su snage uspjele preokrenuti odnos snaga. Ključnu ulogu imali su britanske nuklearne podmornice, zrakoplovi Sea Harrier te profesionalna i bolje uvježbana pješačka komponenta. U ratu je poginulo ukupno 907 ljudi, među njima 255 britanskih vojnika.
Više od 40 godina kasnije, međutim, vojna ravnoteža nije samo ostala na strani Londona – u nekim je područjima britanska prednost još izraženija, naglašava Daily Mail. Prema podacima ATLAS Indexa, Velika Britanija zauzima osmo mjesto među vojnim silama svijeta, dok je Argentina na 52. mjestu. Britanski rezultat iznosi 52,5 bodova od 100, dok Argentina ima 29,4 boda. London prema tom indeksu nadmašuje Buenos Aires u svih šest promatranih kategorija: obrambenom proračunu, ljudstvu, kopnenim snagama, mornarici, zračnim snagama i nuklearnom odvraćanju.
Razlika je posebno velika u novcu. Britanski obrambeni proračun iznosi oko 72 milijarde eura, a do 2029. godine trebao bi narasti na približno 92 milijarde eura. Argentina za obranu izdvaja oko 3,43 milijarde eura. Drugim riječima, Velika Britanija na obranu troši više od 20 puta više novca. Britanski obrambeni izdaci iznose oko 2,4 posto BDP-a, dok Argentina za obranu izdvaja samo oko 0,6 posto.
Velika Britanija također ima veći broj aktivnih pripadnika oružanih snaga. Prema najnovijim podacima britanskog Ministarstva obrane, London raspolaže s oko 183.000 aktivnih pripadnika, uz dodatnih približno 32.000 pričuvnih vojnika. Argentina ima oko 103.000 aktivnih pripadnika, a njezine se oružane snage u velikoj mjeri oslanjaju upravo na aktivno osoblje.
No, kada je riječ o potencijalnom sukobu oko Falklanda, broj vojnika sam po sebi ne bi bio presudan. Daleko važnija bila bi sposobnost dviju država da svoje snage dovedu do udaljenog otočja, osiguraju im opskrbu i kontroliraju zračni i morski prostor. A upravo je tu britanska prednost posebno velika. Argentina raspolaže s između 215 i 241 vojnim zrakoplovom, uključujući oko 101 helikopter. Međutim, ima samo oko 32 borbena zrakoplova. Velika Britanija ima približno 945 letjelica različitih kategorija, među kojima je oko 249 helikoptera i približno 171 borbeni zrakoplov. Britanske zračne snage pritom raspolažu modernim Eurofighter Typhoonima i F-35B Lightning II, dok važnu ulogu imaju i zrakoplovi za dopunu goriva, strateški transport i pomorsko izviđanje. U britanskoj floti su, među ostalim, Voyageri, transportni A400M i C-17 te P-8A Poseidon. Argentina se godinama suočavala sa zastarijevanjem svoje borbene flote, no sada pokušava obnoviti sposobnosti. Nabava američkih F-16 trebala bi biti važan korak u modernizaciji argentinskog ratnog zrakoplovstva.
Jedna od najočitijih razlika između dviju država jest mornarica. Velika Britanija ima dva nosača zrakoplova – HMS Queen Elizabeth i HMS Prince of Wales. Argentina nema nijedan. Britanska Kraljevska mornarica raspolaže razaračima, fregatama, ophodnim brodovima, minolovcima i drugim plovilima, a dodatnu potporu pruža Kraljevska pomoćna flota. Najnoviji britanski podaci navode 52 plovila površinske flote Kraljevske mornarice i 12 plovila Royal Fleet Auxiliaryja. Argentina ima manju flotu fregata, korveta, ophodnih i pomoćnih brodova, a neslužbene procjene govore o približno 42 plovila. Za eventualni novi rat za Falklande to bi bila ključna razlika. Otoci se nalaze stotinama kilometara od argentinskog kopna, pa bi svaka vojna operacija zahtijevala sposobnost nadzora mora, zaštite opskrbnih linija i osiguranja zračne potpore.
Jedino područje u kojem dvije zemlje izgledaju relativno izjednačeno jesu tenkovi. Argentina koristi domaći srednji tenk TAM, koji prolazi kroz program modernizacije. Velika Britanija se oslanja na Challenger 2, koji se postupno nadograđuje na standard Challenger 3. Prema neslužbenim procjenama, Argentina ima oko 231 tenk, dok ih Velika Britanija ima oko 227. No, britanska prednost ponovno raste kada se promatra cijeli spektar oklopnih i zaštićenih vozila. Britansko Ministarstvo obrane navodi oko 4000 borbenih platformi, uključujući borbena oklopna vozila, oklopne transportere i druga zaštićena vozila. Argentina istodobno pokušava obnoviti svoje kopnene snage. Buenos Aires planira nabavu 235 američkih oklopnih vozila Stryker 8x8.
Postoji, međutim, jedna sposobnost koju Argentina nema, a Velika Britanija je zadržala. Nuklearno oružje. Procjenjuje se da Velika Britanija ima oko 225 nuklearnih bojevih glava, od čega je približno 120 raspoređeno. Njezin nuklearni odvraćajući potencijal temelji se na četiri podmornice klase Vanguard naoružane balističkim projektilima. Britanija uz njih ima i pet napadačkih nuklearnih podmornica. Argentina nema nuklearno oružje. To, naravno, ne znači da bi nuklearno oružje bilo korišteno u eventualnom sukobu oko Falklanda. Njegova je primarna uloga odvraćanje i strateška sigurnost, ali sama činjenica da London raspolaže tom sposobnošću predstavlja ogromnu razliku u ukupnom vojnom potencijalu dviju država.
Unatoč britanskoj vojnoj nadmoći, Argentina nije bez prednosti. Njezina najveća prednost je geografija. Argentina se prostire na oko 2,78 milijuna četvornih kilometara, odnosno više od 11 puta većem području od Ujedinjenog Kraljevstva. Ima i oko 5000 kilometara obale, dok britanska obala, računajući sve njezine obalne linije, iznosi približno 12.429 kilometara. U eventualnom sukobu Argentina bi djelovala neposredno uz vlastiti teritorij, dok bi Velika Britanija morala održavati golemu logističku liniju preko Atlantika. Upravo je logistika bila jedan od ključnih izazova i 1982. godine.
Ako bi se odnos snaga procjenjivao isključivo prema veličini i modernosti vojnih sposobnosti, Velika Britanija bila bi izraziti favorit. London ima višestruko veći obrambeni proračun, veće aktivne oružane snage, daleko snažnije zračne i pomorske kapacitete, dva nosača zrakoplova, nuklearne podmornice i nuklearno odvraćanje. Argentina, međutim, ima geografsku prednost i nalazi se neposredno uz područje potencijalnog sukoba. Osim toga, posljednjih godina pokušava obnoviti i modernizirati svoje oružane snage, posebno borbeno zrakoplovstvo. No, u usporedbi s 1982. godinom, jedna je stvar posebno očita: Britanija danas ne bi ulazila u sukob s Argentinom s istim tehnološkim i vojnim ograničenjima kao prije četiri desetljeća. Kako Daily Mail zaključuje: Ako bi se pitanje Falklanda ikada ponovno pretvorilo u vojni sukob, današnje brojke sugeriraju da bi Argentina pred sobom imala znatno snažnijeg protivnika nego 1982. godine.
FOTO Američki mornari nakon 286 dana stigli u 'grad grijeha': Trebalo je tek nekoliko sati da intervenira policija
Otvori KEKS Pay
Bibijeva firma ce busit naftu tamo tako da nista od rata. Argentina bi prosla ko Gaza.