Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Moramo spriječiti da kajkavski izumre'

Zagorska demokratska stranka promijenila je ime u Hrvatska kajkavska stranka, a osnovana je i Hrvatska stranka svih kajkavaca
11. ožujka 2016. u 19:00 29 komentara 718 prikaza
19.10.2010. Opca bolnica Zabok, Zabok - Stanko Belina, ravnatelj opce bolnice Zabok. Photo: Matija Topolovec/PIXSELL
Foto: Matija Topolovec/Pixsell

Hrvatska politička scena je u zadnjih 10-ak dana dobila dvije kajkavske stranke. Prvo je Zagorska demokratska stranka potkraj veljače promijenila ime u Hrvatska kajkavska stranka (HKS), a zatim je osnovana nova politička stranka – Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK). Objema tim stranakama u fokusu je, naravno, očuvanje kajkavskog narječja od izumiranja.

Službeni jezik

Predsjednik HKS-a Stanko Belina kaže da su promijenili ime stranke jer su sa starim imenom bili skučeni samo na Krapinsko-zagorsku županiju, a s kajkavskim u imenu stranke doseg im se širi na Varaždinsku, Međimursku, dio Zagrebačke županije i Grad Zagreb.

– Na tom području nema značajnije regionalne stranke. Tko bi u Zagrebu primjerice glasao za zagorsku stranku? – kaže Belina. Dodaje da dobar dio ljudi u toj regiji govori kajkavski koji je u povijesti bio i službeni jezik u Hrvatskoj.

– Moramo spriječiti da kajkavski izumre. Sve se manje ljudi njime služi. Prije 20 do 30 godina kajkavski je govorilo 36 posto stanovnika Hrvatske, a danas ga govori 31 posto – objašnjava Belina, čija je stranka dio Domoljubne koalicije, no nije dobila nijedan saborski mandat. Čelnik HKS-a ističe da ne želi Dalmatincima i Slavoncima nametati kaj, nego se zalaže da i oni zaštite od izumiranja svoja narječja.

Kako bi se spriječilo izumiranje kajkavskog narječja, predlaže da se ono uči u školama, kroz izborni predmet, a Institut za hrvatski jezik trebao bi osnovati odsjeke za kajkavski i ostala hrvatska narječja. HKS se oglasio i o pomoćniku ministra turizma Robertu Pauletiću koji je svojedobno osnovao grupu na Facebooku “Svi u bojkot Continentala zbog nasilne kajkavizacije crtanih filmova”. HKS smatra da Pauletić zbog toga nije dobar izbor za pomoćnika ministra i da bi se trebao ispričati.

Za uvođenje kajkavskog kao izbornog predmeta u osnovne škole zalaže se i predsjednik HSSK Nedjeljko Babić. Kao i čakavskog i štokavskog na područjima gdje se govori tim narječjima.

Problemi u školi

– Mlade generacije kad krenu u školu imaju problema s književnim jezikom. Stoga bi u prva tri razreda osnovne škole trebali učiti i književni i materinski jezik – smatra Babić. Prema njegovu mišljenju, iako je nedavno dobio status povijesnog jezika, kajkavski jezik je živ i njime se i dalje govori. Babić kaže da se HSSK zalaže da se probude svi građani, da se prestane s podjelama i da se svi ujedinimo. 
Cilj HSSK je, ističe, da se očuva identitet hrvatskog naroda i njegovo blago, a to je jezik. Za svoju stranku kaže da je nacionalna, da djeluje u 11 županija pa i u Dalmaciji i Slavoniji te da ima više od 10.000 članova. 

>>Da privuku članove, nazvali se Hrvatska kajkavska stranka

>>Književni kajkavski napokon je dobio 
kod i mjesto među svjetskim jezicima

ČUDOTVORNA METODA
Kim Kardashian svoju mladolikost duguje tretmanima kisikom

A1 izdvaja za Vas

  • vulica:

    Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena. Pokret je trajao od 1830. do 1843.

  • vulica:

    U spomenutom krugu Ignacu Kristijanoviću pripada vodeće mjesto hrvatskokajkavskoga pisca i narodnog prosvjetitelja. Ugledavši se u Tomaša Mikloušića, svojega ujaka, Kristijanović je do smrti (1884.) pisao na kajkavskom književnom jeziku, ne pristajući ni ideološki ni praktično uz "ilirizam" Ljudevita Gaja ... prikaži još! i njegovih sljedbenika. Dakle, pisao je na hrvatskom materinskom kajkavskom jeziku koji su, zbog ideja ilirizma, Gaj i njegovi istomišljenici osporavali, prezirali i odbacivali. Bez obzira na negativistički stav iliraca prema kajkavskoj književnosti općenito, Kristijanović si je svojim djelima pribavio mjesto zaslužna pisca koji je prije ilirskoga pokreta (preporoda) preporadao sredinu za koju je pisao s intencijom duhovnoga i materijalnog napretka. Njegova djela svjedoče o razvijenosti kajkavskoga književnog jezika, njegov stil je dotjeran, izgrađen, jer "ma o čemu pisao, izražavao se jasno, živo i elegantno" (Antun Barac). Stoga se kristijanović, po ljepoti stila i bogatstvu izraza, može ubrojiti medu one kajkavske pisce kod kojih je kajkavski književni jezik postigao svoj vrhunac i to u vrijeme kad su njegovi protivnici odlučili da se u Hrvatskoj uvede štokavsko narječje kao književni jezik.

  • Lavica7:

    Ja bi da pravilno pisemo...pa bi bilo JA BIH!