Hrvatska politička scena je u zadnjih 10-ak dana dobila dvije kajkavske stranke. Prvo je Zagorska demokratska stranka potkraj veljače promijenila ime u Hrvatska kajkavska stranka (HKS), a zatim je osnovana nova politička stranka – Hrvatska stranka svih kajkavaca (HSSK). Objema tim stranakama u fokusu je, naravno, očuvanje kajkavskog narječja od izumiranja.
Službeni jezik
Predsjednik HKS-a Stanko Belina kaže da su promijenili ime stranke jer su sa starim imenom bili skučeni samo na Krapinsko-zagorsku županiju, a s kajkavskim u imenu stranke doseg im se širi na Varaždinsku, Međimursku, dio Zagrebačke županije i Grad Zagreb.
– Na tom području nema značajnije regionalne stranke. Tko bi u Zagrebu primjerice glasao za zagorsku stranku? – kaže Belina. Dodaje da dobar dio ljudi u toj regiji govori kajkavski koji je u povijesti bio i službeni jezik u Hrvatskoj.
– Moramo spriječiti da kajkavski izumre. Sve se manje ljudi njime služi. Prije 20 do 30 godina kajkavski je govorilo 36 posto stanovnika Hrvatske, a danas ga govori 31 posto – objašnjava Belina, čija je stranka dio Domoljubne koalicije, no nije dobila nijedan saborski mandat. Čelnik HKS-a ističe da ne želi Dalmatincima i Slavoncima nametati kaj, nego se zalaže da i oni zaštite od izumiranja svoja narječja.
Kako bi se spriječilo izumiranje kajkavskog narječja, predlaže da se ono uči u školama, kroz izborni predmet, a Institut za hrvatski jezik trebao bi osnovati odsjeke za kajkavski i ostala hrvatska narječja. HKS se oglasio i o pomoćniku ministra turizma Robertu Pauletiću koji je svojedobno osnovao grupu na Facebooku “Svi u bojkot Continentala zbog nasilne kajkavizacije crtanih filmova”. HKS smatra da Pauletić zbog toga nije dobar izbor za pomoćnika ministra i da bi se trebao ispričati.
Za uvođenje kajkavskog kao izbornog predmeta u osnovne škole zalaže se i predsjednik HSSK Nedjeljko Babić. Kao i čakavskog i štokavskog na područjima gdje se govori tim narječjima.
Problemi u školi
– Mlade generacije kad krenu u školu imaju problema s književnim jezikom. Stoga bi u prva tri razreda osnovne škole trebali učiti i književni i materinski jezik – smatra Babić. Prema njegovu mišljenju, iako je nedavno dobio status povijesnog jezika, kajkavski jezik je živ i njime se i dalje govori. Babić kaže da se HSSK zalaže da se probude svi građani, da se prestane s podjelama i da se svi ujedinimo. Cilj HSSK je, ističe, da se očuva identitet hrvatskog naroda i njegovo blago, a to je jezik. Za svoju stranku kaže da je nacionalna, da djeluje u 11 županija pa i u Dalmaciji i Slavoniji te da ima više od 10.000 članova.
>>Da privuku članove, nazvali se Hrvatska kajkavska stranka
>>Književni kajkavski napokon je dobio kod i mjesto među svjetskim jezicima
Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena. Pokret je trajao od 1830. do 1843.