'Moramo spriječiti da kajkavski izumre'

Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena. Pokret je trajao od 1830. do 1843.

U spomenutom krugu Ignacu Kristijanoviću pripada vodeće mjesto hrvatskokajkavskoga pisca i narodnog prosvjetitelja. Ugledavši se u Tomaša Mikloušića, svojega ujaka, Kristijanović je do smrti (1884.) pisao na kajkavskom književnom jeziku, ne pristajući ni ideološki ni praktično uz "ilirizam" Ljudevita Gaja i njegovih sljedbenika. Dakle, pisao je na hrvatskom materinskom kajkavskom jeziku koji su, zbog ideja ilirizma, Gaj i njegovi istomišljenici osporavali, prezirali i odbacivali. Bez obzira na negativistički stav iliraca prema kajkavskoj književnosti općenito, Kristijanović si je svojim djelima pribavio mjesto zaslužna pisca koji je prije ilirskoga pokreta (preporoda) preporadao sredinu za koju je pisao s intencijom duhovnoga i materijalnog napretka. Njegova djela svjedoče o razvijenosti kajkavskoga književnog jezika, njegov stil je dotjeran, izgrađen, jer "ma o čemu pisao, izražavao se jasno, živo i elegantno" (Antun Barac). Stoga se kristijanović, po ljepoti stila i bogatstvu izraza, može ubrojiti medu one kajkavske pisce kod kojih je kajkavski književni jezik postigao svoj vrhunac i to u vrijeme kad su njegovi protivnici odlučili da se u Hrvatskoj uvede štokavsko narječje kao književni jezik.

Da kajkavski je bio je službeni jezik u hrvatskoj ali nije u dalmaciju i slavoniji prema tome vratimo se na trojno kraljevstvo

Kajkavci su več više od stoljeća i pol u svojoj domovini ponižavani i obespravljeni. Stranci su nam zeli jezik. Stranci po Zagrebu filozofiraju i paradiraju a kajkavci za njih delaju.To se mora promjeniti.

Kajkavski da, ali s ljubavlju i razumijevanjem - bez politizacije, podjela i sl.

treba ici polako , ali ako je vecina koja se sluzi kajkavskim i cakavskim , koji razlog je da se ne uvede sluzbeni tamo gdje govore kajkavski ili cakavski , a ja mislim iako nisam kajkavac da vecina hrvata se sluzi nekim kajkavskim i da im treba omoguciti da te opcine uvedu sluzbeni kajkavski hrvatski. Inace iz povjesti je jako dobeo poznato da je granice kajkavski stokavski nastala turskim osvajanjima i da je vjerojatno kajkavski se koristio npr i u cijeloj slavoniji

Ja bi da pravilno pisemo...pa bi bilo JA BIH!

Štokavski je vlaški jezik turskih provincija. Štokavski je kajkavcima tuđinski jezik.

Kristijanović, Ignjat (Ignac), hrvatski pisac (Zagreb, 31. VII. 1796 – Zagreb, 16. V. 1884). Bogosloviju završio u Zagrebu, zaređen 1819., bio kapelan u Radoboju, Krapini, Zagorskim Selima, Zagrebu, župnik u Kapeli kraj Bjelovara, 1851. imenovan kanonikom. Objavljivao poučna i nabožna djela (Način vu vseh živlenja dogođajih vsigdar zadovoljnomu biti, 1826; Blagorečja za vse celoga leta nedelje, 1830; Krščanski navuk, 1831; Pomočnik betegujučeh i vumirajučeh, 1832., i dr.). Pokrenuo je i većim dijelom sam ispunjavao kalendar Danica zagrebečka (1834–50). Bio je zagovornik staroga pravopisa i kajkavskog narječja kao književnog jezika. Nakon pobjede Gajeve reforme, 1848. uveo je u svoj kalendar novi pravopis, ali na kajkavskom narječju. Objavio je opširnu gramatiku kajkavskog narječja (Grammatik der kroatischen Mundart, 1837) s dodatkom (Anhang zur Grammatik der kroatischen Mundart, 1840), a u dvama radovima u Danici branio je kajkavštinu kao književni jezik (Nekaj o horvatskem jeziku, 1848; Jošče nekaj o horvatskem jeziku, 1849). Objavio je i slobodnu preradbu Ezopovih basni (Ezopuševe basne pohorvačene, 1843), a u rukopisu mu je ostala pseudopovijesna klasicistička tragedija Vladimir, kralj hrvatski.

e pa u cijeloj hrvatskoj cu govorit kaj kaj kaj i ne mislim mijenjat svoj govor, ak se bosanac u zg moze derat alo momak i dalmatinac ajmo ca tak da o cemu pricamo

Govorite kajkavski, čakavski ili kako već hoćete,privatno kod kuće, ali držite se konvencije i zvanično govorite hrvatskim književnim jezikom, dok se drugačije ne dogovorimo.

Kaj?

HKS smatra da Pauletić zbog toga nije dobar izbor za pomoćnika ministra i da bi se trebao ispričati....bi da je gospodin

Belina bi sad njegovao kakjkavski govor. Kaj god. On je na zadnjim izborima Isao zajedno sa prostackm patijom s Iblerovog trga i samim tim, se je kao kajkavac diskvalificirao. Kajkavski govor ili narjecje je govor gospona, a ne govor komunista. Zato bi Belini trebalo i zabraniti, da uopce upotrebljava taj gospodski govor. Nek se prima njegovog viseg prostaka Milanovica, pa nek sa njim sara, a kajkavski i zagorski govor nek pusti na miru. ili bolje receno ak, ad me i Zagorci razmeju, Belina ti nemres biti Zagorec i komunist, ti nemres biti kajkavac, a delati skup s prostacima kao Milanovic, nego delaj ono kaj dela i onaj drugi zagorski teva (Zagorci razmeju kaj znaci teva!) Doncic-Hajdas ili Hjadas-Doncic. To je nekaj za te, a ne nas dragi kaj.

vecina hrvata je s podrucja ikavice, nema razloga da se nju ne uvede kao sluzbeni standardni jezik

evo me opet -žalim se - htio sam proračune od milanovića i sadašnje vlade klik normalno i evo me oped kod kajkavskog jezika i to mi kolonisti rade svakodnevno i godinama-

ja bi rađe da vratimo hrvatsku ijekavicu - padeže glagole gramatiku - a odbacimo voljeti donjeti pponjeti-lijek - ljekarna -korigirati ili lijekarna ili apoteka inter nacionalno a ne srbizme-

Broj govornika je isti, samo su dosli oni s kamena pa se postotak smanjio sa 36 na 31%.

ja bi rađe da vratimo hrvatsku ijekavicu - glagole padeže gramatiku a ne sanjeti ponjeti donjeti lijek lijekrna a ne ljekarna - ili internacionalizirati u apoteke- odbacimo srvbizme iz hrvatskog jezika-

napisao sam komentar -ne dpuušta pridaju mogu na svoj komentar odgovoriti ili pogledati -pregledaj komentare-i sad je ispod ne mogu ga pridati jer spominje srbizme ponjeti sanjeti hr .gramatiku - glagole padeže -