Kada govorimo o konkurentnosti neke zemlje, često razinu njene konkurentnosti promatramo upravo kroz aspekt turizma. To ne čudi s obzirom da je turizam jedan od najbrže rastućih sektora današnjice. Međutim, to ne daje pravu sliku konkurentnosti neke zemlje na tržištu. Ako se nakratko zadržimo na turističkoj konkurentnosti, jasno je da mnoge destinacije strahovito puno ulažu u razvoj svoje turističke ponude kako bi se mogle nametnuti i postati relevantni igrači na globalnom tržištu. Za države kojima značajan dio prihoda pristiže upravo iz turističkog sektora, kao što je slučaj s Hrvatskom, važno je razumjeti što turističku destinaciju zapravo čini konkurentnom.
Kao jedan od glavnih strateških ciljeva razvoja hrvatskog turizma do 2020. ističe se povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti. Svjetski ekonomski forum u svom posljednjem izvještaju The Travel & Tourism Competitiveness Report 2019 Hrvatsku je svrstao 27. mjesto od 140 zemalja prema kompetitivnosti turizma. Resorno ministarstvo ove je godine izdvojilo gotovo 24 milijuna kuna za projekte jačanja atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma. Posebna pažnja stavljena je na razvoj turizma na kontinentu, u dalmatinskom zaleđu te na otocima, što bi dugoročno trebalo utjecati na ravnomjerniji turistički razvoj, povećanje potrošnje i razvoj cjelogodišnjeg turizma.
Gledajući ukupne pokazatelje, Hrvatska bilježi pozitivan trend rasta turističkog prometa. Ove smo godine uspjeli ostvariti 100 milijuna noćenja čak tjedan dana ranije nego u 2018. Najveći rast broja noćenja u dosadašnjem dijelu godine, prema podacima koje je objavila Hrvatska turistička zajednica, zabilježili su kontinentalni dio Hrvatske, Grad Zagreb i Zadarska županija. Usprkos tome, kontinentalna Hrvatska ima jako mali udio u ukupnom broju noćenja, svega 1,9 posto. U ostvarenju boljih turističkih rezultata do sada su veliku ulogu imale atraktivnost ponude i sadržaja u pojedinim destinacijama, posebne cjenovne ponude, ali i vremenske prilike. No, što je s onim destinacijama koje svoju ponudu ne mogu bazirati na moru i lijepom vremenu? Te destinacije ulažu, ili bi barem trebale ulagati, puno više truda i novaca u kreiranje sadržaja koji će biti privlačni domaćim i stranim turistima.
Dobar primjer je Krapinsko-zagorska županija, koja je ocijenila razvoj turizma u županiji prioritetnim. Odlučili su razvijati specifične vrste turizma – od agroturizma, aktivnog odmora, obiteljskog odmora do poslovnog turizma, spa & wellness ponude i zdravstvenog turizma – i tako obuhvatili najrazličitije interese suvremenog turista. K tome su odlučili razvijati selektivne oblike turizma, kao što su prekogranične konjičke i biciklističke staze. Zahvaljujući svemu tome, Krapinsko-zagorska županija već niz godina bilježi rast broja dolazaka i noćenja turista. Samo u 2018. zabilježili su rast od 12 posto u dolascima i 7 posto u noćenjima u odnosu na 2017. Logično, nameće se pitanje: „Kako nastaviti pozitivan trend rasta turističkog prometa?“.
– Jako je bitno razvijati kvalitetne turističke proizvode i, s jedne strane, osluškivati tržište, a s druge lokalno stanovništvo. Turistička destinacija sama po sebi može biti proizvod, ali unutar nje trebaju postojati manji turistički proizvodi i sadržaji. Njihova funkcija je privući goste i potaknuti ih na konzumaciju različitih usluga od trenutka kada dođu u neku destinaciju pa sve dok se ne vrate kući – ističe dr. sc. Romana Lekić, pročelnica Odjela za turizam na Edward Bernays University Collegeu u Zagrebu.
– Za razvoj takvih proizvoda i sadržaja, nužno je obrazovati ljude – naglašava dr. sc. Lekić, koja već radi na obrazovanju prve generacije stručnjaka za turizam, koji će biti nositelji promjena u domaćem turizmu. Preddiplomski studij „Menadžment i marketing turističke destinacije“ studente osposobljava za rad na razvoju turizma kakvog Hrvatska treba i zaslužuje. Kroz tri akademske godine studenti prate proces razvoja turističke destinacije, dok na završnoj godini studija uče kako na vrijeme prepoznati indikatore koji ukazuju na stagnaciju destinacije, analizirati ih i temeljem toga predložiti nove modele za uspješan rad destinacije. Sve to ne bi bilo moguće bez obavezne stručne prakse, koja se obavlja u Hrvatskoj i inozemstvu, kada su studenti direktni sudionici tržišta rada te imaju priliku usavršiti se za svoje buduće radno mjesto već na studiju.
Upisi na studij „Menadžment i marketing turističke destinacije“ traju do 30. rujna 2019., a sve detalje možete provjeriti na bernays.hr.
