Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 191
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
GNOJE OCEANE

Izmet kitova je 'zlata vrijedan' u borbi protiv klimatskih promjena

FILE PHOTO: A humpback whale breaches off South Africa's Kwa-Zulu Natal South Coast, July 9, 2004. An estimated ..
Foto: MIKE HUTCHINGS/REUTERS
1/4
11.02.2023.
u 08:00

Znanstvenici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do 4 posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji fitoplanktona u području Svalbarda. "Stvarni doprinos kitova je bez dvojbe i veći jer te procjene ne uključuju i urin koji je bogat dušikom", rekao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen

Izmet kitova "zlata je vrijedan" jer igra važnu ulogu u proizvodnji fitoplanktona čime malo pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je norveška studija. Znanstvenici s Norveškog instituta za istraživanja mora usredotočili su se na koncentraciju hranjivih sastojaka u izmetu kitova prije nego se rastope u morskoj vodi. "Može se činiti odbojno, no za ekosustav njihov je izmet zlata vrijedan", ističe taj institut u priopćenju objavljenom u četvrtak. "Ideja je jednostavna: kitov izmet gnoji oceane baš kao što kravlja balega i ovčji brabonjci gnoje zemlju".

Znanstvenici su dakle analizirali fekalije kitova usmrćenih harpunom jer Norveška je jedna od rijetkih država koja dopušta komercijalni izlov kitova. Oko 15.000 kitova koji svakog ljeta migriraju prema norveškom arhipelagu Svalbard u Arktiku, ondje svakog dana ostavlja oko 600 tona izmeta na površini vode, a što znači nekih 40 kilograma po jedinci.Prema studiji, tim se izmetom ispušta 10 tona fosfora i sedam tona dušika, elemenata bitnih za rast fitoplanktona, mikroskopskih algi koje fotosintezom apsorbiraju ugljični dioksid i pretvaraju ga u kisik.

Znanstvenici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do 4 posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji fitoplanktona u području Svalbarda. "Stvarni doprinos kitova je bez dvojbe i veći jer te procjene ne uključuju i urin koji je bogat dušikom", rekao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen.

Dakle, svaki kit - a riječ je o životinji koja u zreloj dobi teži od 40 do 50 tona i hrani se gutanjem velikih količina vode koje filtrira - oslobađa "stotine litara urina" na dan. Istraživanja u tom području se nastavljaju. 

"Što je manje kitova na Zemlji, manje je gnojenja površina oceana", ističe Gundersen. "Dakle, što se više fitoplanktona proizvodi, to se više apsorbira CO2", a to znači manje globalnog zagrijavanja iako je riječ o infinitezimalnom udjelu. "To je pozitivno za klimu", napominje Gundersen.

No postoji i jedno "ali", a taj je "da ne znamo koliko kitovi povećavaju količinu stakleničkih plinova" jer disanjem ispuštaju metan, jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju Zemlje. To je pitanje još neistraženo i o tome će se provesti europska studija koja će početi u lipnju i trajati četiri godine.

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

VIDEO Radnici za sezonu nikad nisu bili tako traženi: I u susjednoj zemlji vape za radnom snagom

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije