Kriza je tek načela hrvatsko gospodarstvo, a posljedice su već katastrofalne, bruji s adresa brojnih domaćih poslodavaca. "Poslušajte hrvatsku pamet koja svojim izumima može pomoći," odgovaraju im hrvatski inovatori.
Domaći inovatori spadaju među najkreativnije te danas u svijetu najnagrađivanije izumitelje. No sretna priča o uspjehu jednog hrvatskog izuma na tržištu i njegovom prepoznavanju u svijetu biznisa dogodi se tek sporadično.
Ako sam izumitelj ne zavrne rukave i nakon što izmisli ono što nije nitko te ne krene u vlastitu proizvodnju istoga, teško da će njegov izum biti prepoznat na tržištu, upozorava Neven Marković, tajnik Saveza inovatora grada Zagreba. Iznosi i kako je posljednjih godina 65 posto izuma komercijalizirano, što svjedoči o snazi domaće inovacije, ali samo onda kad sam izumitelj ide u proizvodnju.
Jer teško se dočeka vrijeme da neki poslodavac unatoč očitim prednostima, uloži sam novac u neki izum i tako ga pomogne u uspjehu na tržištu, drži tajnik zagrebačkog Saveza.
A imamo pameti i imamo volje pomoći hrvatskim poslodavcima, znamo i kako uštedjeti vrijeme, smanjiti troškove, povećati produktivnost radnika, ali nas se na žalost i u ovim uvjetima krize, slabo sluša, komentira.
Domaći tekstilci posrću, ali neće prihvatiti rješenja
Godinama teško poslovno stanje kriza je još više produbila u domaćoj tekstilnoj industriji. Lijek za njezine boljke kroz uštedu vremena, povećanje produktivnosti radnika, ali i zaštitu kvalitete proizvoda našao je 2005. godine, u vrlo jednostavnom rješenju zagrabački inovator Marijan Biljan.
Njegov nosač konfekcijskih vješalica s brojačem i zaštitnom vrećicom, uobičajeno slaganje, prebrojavanje te prijenos odjeće iz skladišta tvornica do prodajnog mjesta ubrzao je za nekoliko sati.
Ali čini se da to nikoga od domaćih tekstilaca ne zanima.
Marijan Biljan sa svojom inovacijom
Ponudio je proizvod zagrebačkom "Tekstilprometu" koji je prvotno otkupio 300 njegovih nosača koji na tržištu stoje 70 eura. No kako se nije želio odreći autorskog prava na nosač, inovator Biljan ističe kako se u Tekstilprometu odustalo od uporabe njegovog proizvoda. Željeli su oni sami imati pravo na proizvod i time postati njegovi zastupnici za domaće i inozemno tržište, prisjeća se Biljan.
Za proizvod je bilo zanimanja i u varaždinskom Varteksu, ali se i tamo odustaje pospješiti proizvodnju ovim izumom. Marjanovih zlatnih ruku djelo danas ostaje po strani, a domaći tekstilci režu troškove proizvodnje otpuštanjem radnika, umjesto da je pospješe već postojećim inovacijama domaće pameti.
Vlasnik nosača konfekcijskih vješalica ipak se ne predaje s upoznavanjem tržišta s mogućnostima svoga izuma, a ovo krizno vrijeme kada se traže uštede i rezanje troškova, možda mu konačno pomognu u tome.
Možemo svijetu ponuditi turizam, nešto industrije i domaću pamet
Najveća bojazan inovatora jeste da mu izum ne ostane u ladici, a tržište ga ne prepozna iako ima svoj potencijal. Da se to ne bi dogodilo stroju za razminiranje kojega je izumio 1992. godine, Vjekoslav Majetić nije čekao buđenje tržišta.
Založio je svoju imovinu, vjerovao u moć svoje inovacije, te je danas podigao tvrtku koja 95 posto svojih proizvoda izvozi, zapošljava 200 radnika, te unatoč opće nepovoljnom gospodarskom trenutku - otvara nova radna mjesta.
“Mi za sada ne osjećamo krizu. Svi partneri uredno ispunjavaju svoje obaveze, ugovori nam se poštivaju i normalno poslujemo”, poručuje Majetić ističući kako se kriza sigurno može prevladati intenziviranjem suradnje s hrvatskim inovatorima te implementiranjem onog što domaća pamet nudi.
Prototip hrvatskog električnog automobila do konca godine ugledat će svjetlo dana u tvrtki Dok-ing
Da je tomu tako svjedoči podatak kako svake godine iz poslovnih pogodna tvrtke Dok-ing izađe jedna uspješna inovacija, koja preraste u industrijski proizvod. U Dok-ingu radi tim inženjera kojega svake godine “osvježe” nove kadrovske snage s jednim ciljem – radu na inovacijama. Jer inovacija je pokretač uspjeha, smatra direktor Dok-inga. "Tada ste prvi na tržištu i to morate znati iskoristiti."
Direktor Dok-inga drži kako Hrvatska može izvoziti turizam, nešto malo industrije te znanje. Pod znjanjem mislim na inovacije koje su kod nas vrlo jeftinwe i prilično dostupne, ističe Majetić.
U tvrtki Dok-ing koju je zaobišla kriza, a poslovni partneri uredno plaćaju naručenu robu, očito da znaju kolika je moć inovacije.
No, sudeći prema apelima hrvatskih inovatora, kojih ne čuju mnogi, takve su tvrtke rijetke. A ako se pak traži izlaz iz krize, poslušajte onda hrvatsku pamet, ona vam kroz svoje izume i te kako može ponuditi izlazak iz krize, poručuje Neven Mrković, tajnik Saveza inovatora Hrvatske.
Hrvatska pamet za hrvatski mali električni automobil
Koliko u tvrtki Dok-ing vjeruju u moć inovacija koje vode uspješnom poslovanju, svjedoči i podatak da do konca ove godine kane imati prototip prvog hrvatskog malog električnog automobila.
U Dok-ingu ne strahuju od poražavajuće statistike koju bilježi svjetska auto-industrija; hrvatskim mali, cijenom prihvatljivi električni automobli, uvjereni su, ima svoju budućnost, a tržište će uskoro dobiti i onaj s natpisom: Made in Croatia.
