Prvenstveno zbog politike hrvatske Vlade svijet nas percipira kao jednu od zemalja koje imaju najgori odnos prema klimi iako hrvatska emisija stakleničkih plinova spada u sadašnji svjetski prosjek.
Neekološka budućnost
To proizlazi iz godišnje studije nevladine organizacije Germanwatch, koja je Hrvatsku ove godine na ljestvici od 57 zemalja smjestila na 48. mjesto. Prošlogodišnje istraživanje ponašanja uglavnom industrijaliziranih zemalja, koje skupa odgovaraju za 90 posto svjetske emisije CO2, smještalo nas je na 30. mjesto. Hrvatska je po ispuštanju CO2 po stanovniku na 30. mjestu, što je skok od čak šest mjesta, a po energetskom utrošku po stanovniku smo čak 16. Izrazito smo loše ocijenjeni u perspektivama za budućnost. U izgledima za razvoj obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra, mora i sl. smješteni smo na 49. mjesto, gotovo na dno razvijenog svijeta, a u zagađenju atmosfere iz cestovnog prometa i dalje smo ocijenjeni kao 53. razvijena zemlja.
Godina promašaja
Posebno je porazno ocijenjeno ono što smo u godinu dana učinili u vezi s domaćom i međunarodnom klimatskom politikom. Na svjetskoj sceni naša je politika ranije ocjenjena kao 31. od 57 industrijskih zemalja, a sada smo se strmoglavili na 47. mjesto. Na domaćem smo, pak, planu doživjeli debakl, jer smo kao nacija koja je donedavno uživala ugled 17. zemlje, na ljestvici pali na 43. mjesto.
Za komentar smo zamolili Tonija Vidana iz Zelene akcije, koji je ovih dana u Kopenhagenu.
– Hrvatski rezultat najviše kvari naša politika prema klimatskim promjenama, a s obzirom na naše ispuštanje stakleničkih plinova mogli smo stajati mnogo bolje – smatra Vidan, koji pretpostavlja da je Germanwatchu bio dostupan nacrt hrvatske energetske strategije, koji se oslanja na fosilna goriva.
Rasprodaja ugleda
Zanimala nas je i percepcija Hrvatske u političkim kuloarima u Kopenhagenu.
– Ponašanje u pregovorima vrlo je loše primljeno. Ima određene logike u hrvatskom traženju (prilagodbe početnih emisija CO2 iz 1990, op. a.), no ti se zahtjevi vrlo nespretno upućuju. Tražimo previše pa bi se moglo dogoditi da ne dobijemo ništa.
Neumoljiva statistika Hrvatskoj je dala pljusku i u konkurenciji 15 tranzicijskih zemalja, u kojoj smo na 13. mjestu, dok su gori od nas samo Poljska i Kazahstan. Naši susjedi Slovenci također se nisu proslavili pa su svojim klimatskim (ne)aktivnostima zaslužili tek 43. mjesto.
Svijetli primjeri V. Britanije i Brazila
SAD (53.), Kina (52.), Kanada (59.) i Rusija (45.) već su tradicionalno ocijenjene loše, ponašanje posljednje S. Arabije i Australije, zemalja koje su sasvim orijentirane na izvoz nafte i ugljena, upravo je katastrofalno. Svijetli su primjer Brazil, čija se emisija stakleničkih plinova u 80 posto slučajeva odnosi na krčenje šuma, ali je u godinu dana sječu Amazone smanjio za čak 50 posto, i Velika Britanija, koja je danas jedina industrijska zemlja u svijetu koja ima razrađen zakon o dugogodišnjoj zaštiti klime.
Još budalaštia od dokonih mlatimudana. Ti klaunovi nemaju pametnijeg posla nego da lupetaju i fantaziraju. Kraj industrijskih velesila Kine (apsolutno najveći zagađivač na svijetu), Amerike (najveći zagačivać per capita na svijetu), Brazila, Indije (zemlje bez eko propisa) itd oni jednunu bijednu malu Hrvatsku, zemlju bez industrije smatraju najgorom na svijetu?? Razvijene zemlje intenzivno zagađuju svijet od početka Industrijske revolucije - već 200 godina ni najmanje ne paze na zagađivanje, a sada bi siromašni trebali biti pažljiviji i brižniji od njih. Idioti.