Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvatska i Slovenija sve dogovorile, Cerar odustao uoči puta u Zagreb

Ne zna se je li Cerarovu odbijanju kumovao sastanak koji je dan prije imao s političkim partnerima ili gubitak državničke hrabrosti
17. siječnja 2018. u 07:17 192 komentara 43080 prikaza
Plenković i Cerar
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Dok bi se po medijskim napisima, potaknutima i retorikom nekih političara, posebice sa slovenske strane, moglo zaključiti da su odnosi dviju države “zaleđeni”, hrvatska i slovenska strana su daleko od oka javnosti detaljno razgovarale i pregovarale o problemu granice. Rezultat tih razgovora – a bilo je sedam sastanaka na ekspertnoj i političkoj razini i trajali su po najmanje pet sati – kompromisni je okvir ili prijedlog rješavanja tog bilateralnog spora.

Savudrija: Ribari i policija na moru uz granicu sa Slovenijom PITANJE GRANICE Slovenski stručnjak: Slovenija treba inzistirati na arbitraži

Prijedlog zajedničkog rješenja predstavljen je stranim državama i njihovim predstavnicima i izazvao je vrlo pozitivne komentare te je apostrofiran kao dobar i konstruktivan način kojim bi se počeo rješavati problem. Uostalom, neki su strani diplomati, kao što je Amerikanac Hoyt Lee, prije nekog vremena rekli kako su “države jako blizu dogovora”. No Slovenija se – iako je u razgovorima okvir ocijenila jako dobrim premda ga nije formalno prihvatila – ipak u zadnji tren povukla, i to za zadnjeg posjeta premijera Mire Cerara Zagrebu, iako postoje naznake da je prijedlog još “živ”.

Obje države profitirale

Nakon niza sastanaka na kojima su se bistrile pozicije i razgovaralo se o tome što je prihvatljivo, slovenska je strana poručila Hrvatskoj da sve o čemu su do tada razgovarali konkretizira i stavi na papir.

Reakcija Slovenije bila je takva da je taj formalizirani prijedlog, nakon što im je predočen, ocijenila jako dobrim. Stranim diplomatima i državama kojima je taj instrument predočen, predstavljen je kao zajednički jer je proizašao iz zajedničkih razgovora, a ne samo hrvatski, iako ga je Zagreb formalizirao.

Obje bi države potpisale instrument koji bi se, na primjer, zvao Protokol o granici. Razgovaralo se o tome da bi imao određenu preambulu koja bi bila minimalistička, a u kojoj bi utvrdili o čemu se i jedna i druga država slažu i oko čega nema prijepora.

Preduvjet svega toga jest taj da se dogovori i nacrta granica na kopnu i na moru te priloži na posebnim kartama koje bi bile dio tog protokola.

Ta bi granična crta morala biti drukčija od one u arbitražnoj odluci, i na moru i na kopnu. S malim izmjenama i popravljanjem crte, za što je potrebna i politička volja, moguće je postići to da se izađe u susret objema državama te obje države mogu reći da su profitirale.

Savudrijska vala PITANJE ARBITRAŽE MVEP: Znat ćemo odgovoriti Sloveniji ako pokrenu bilo kakav postupak

U prvom članku protokola, obje bi države potvrdile da granica na kopnu ide onako kako je ucrtana u kartama u sklopu tog protokola, dok bi se druga točka na isti način bavila granicom na moru. Treća bi točka bila režim plovidbe kroz hrvatsko teritorijalno more, gdje bi režim bio i malo liberalniji, a četvrta komisija kojom bi se demarkirala odnosno obilježila granica na kopnu.

Ovo je vrlo dobro rješenje jer Slovenija inzistira da se odmah krene obilježavati granica na kopnu, dok Hrvatska inzistira da se prvo dogovori crta.

Na predložen način zadovoljile bi se obje strane – Slovenci bi mogli reći da napokon imaju komisiju za demarkaciju, a Hrvatska bi imala ucrtanu granicu.

Hrvatska konstruktivnija

Zadnja odredba ticala bi se stupanja na snagu tog protokola, gdje bi svaka država sama odlučila koji je unutarnji postupak potreban da bi taj protokol stupio na snagu. Za Hrvatsku bi to svakako bila ratifikacija u Saboru, jer je riječ o međunarodnom ugovoru, i Hrvatska na to gleda kao na utvrđivanje granice. Slovenska je strana razmišljala o slanju u vladu ili u parlament.

Uostalom, sama odluka arbitražnog vijeća, koju Hrvatska ne priznaje jer je izašla iz procesa i sporazuma zbog makinacija slovenske strane, na više mjesta izričito navodi kako se stranke, Hrvatska i Slovenija, unatoč arbitražnoj odluci, mogu dogovoriti same o svakom segmentu – o kopnu, o moru i o režimu.

Iako je Slovenija, nakon što je vidjela prijedlog na papiru, protokol ocijenila dobrim i solidnim, situacija se iznenada mijenja i 19. prosinca, slovenski premijer Cerar ga u Zagrebu odbija. Je li tomu kumovao sastanak koji je dan prije imao s političkim partnerima i oštra upozorenja “da ništa ne potpisuje” ili gubitak državničke hrabrosti, ne zna se, no očekivanja su – i iz međunarodne zajednice – da se nastavi s tihom diplomacijom i pronađe rješenje. Hrvatska se, za sada, u tome pokazala konstruktivnijim partnerom.    

Pogledajte i galeriju: Ribari i policija u Savudriji

Plenković i Cerar
1 / 10
Ribari i policija u Savudriji
Ivan Jakovčić IVAN JAKOVČIĆ 'U najnovijoj izjavi Junckera vidim jednu vrlo veliku opasnost' Tomislav Tolušić TOMISLAV TOLUŠIĆ 'I hrvatska policija ima snimljene slovenske ribare u prekršaju' Savudrija SIMONA DRENIK Evo gdje je završila slovenska agentica koja se osramotila u arbitražnoj aferi
  • Bogodol:

    Ovo je užas, plaćeni novinari pripremaju teren za veleizdajnički potez, kako mogu obje države profitirati, to u stvarnosti je ne moguće, također se spominje kompromis a predmet spora je samo Hrvatski teritorij na konu i moru, druga bi stvar bila ... prikaži još! da smo tražili koridor do Austrijske granice preko Maribora u širini 10 km uključujući i Maribor, pa tada ići u kompromis i izgubiti taj zahtjev, a dobiti ostalo o čemu se raspravlja koje je katastarski Hrvatski teritorij. Da Bog dao da se svima osuši ruka (desno orjentiranim desna, takvih je malo, lijevo orjentiranim lijeva, takvih je puno) koji budu dali svoj udio u veleizdajničkom poslu poklanjanja Hrvatskog teritorija. Nismo ni svjesni da će identičnim ucjenama krenuti i Srbija koja također drži pod okupacijom veliki dio Hrvatskog teritorija, a vidimo da i Muslimani iz BiH (BiH je protektorat i u stvari nije država) no traže izlaz po uzoru na Sloveniju, kad mogu oni mogu i svi...

  • Lujo123:

    možete mi brisati komentare koliko hoćete, ali kompromisa nema ako se radi o "kompromisu" kako podijeliti hrvatski teritorij i akvatorij! Ako anemični hoće može zloveniji poklanjati svoju imovinu, ali ne i moju Domovinu! Jedini kompromis je sud za pravo mora ... prikaži još! u Hamburgu i amen!!

  • SoloHan:

    Ne znam zašto ne iskoristimo EU fondove i ne kupimo tu Sloveniju